Za deceniju najbrojnija manjina smanjila se za četvrtinu: U Subotici Mađari po prvi put nisu većinsko stanovništvo
Komentari18/05/2023
-07:15
U poslednjih deset godina broj pripadnika mađarske nacionalne manjine u Srbiji smanjio se za 27 odsto, što je najveći pad u poslednjih 75 godina. Demografi kažu da su, osim negativnog prirodnog priraštaja, na ovo smanjenje uticale i migracije, pogotovo mladih.
Rezultati Popisa 2022. pokazali su, naime, da se najbrojnija nacionalna manjina u Srbiji za samo deceniju smanjila se za četvrtinu,a prematim rezultatima u Srbiji živi 70.000 manje Mađara nego 2011. godine.
"To je svakako jedan tužan podatak, ali ako pogledamo i broj srpske nacije i tu se vidi ogromno smanjenje broja, tako da su to nažalost trendovi", kaže Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara.
Ipak, razlika u padu broja mađarskog stanovništva u odnosu na pad ukupnog broja građana Srbija je više nego očigledna. Rezultati popisa pokazuju da u Srbiji živi 6,9 odsto manje stanovnika nego 2011. godine, a kada je reč o Mađarima u Srbiji ta brojka iznosi 27 odsto.
"Pratpostavljam da su Mađari koji žive u Vojvodini imaju jake ekonomske, porodične, kulturne veze sa Mađarskom. Pretpostavljam da je jedan deo otišao za Mađarsku promenio mesto boravišta", smatra prof. dr Valentina Sokolovska, sa Odseka za sociologiju Filozofski fakultet u Novom Sadu.
U Subotici većinsko srpsko stanovništvo
Zbog odliva mađarskog stanovništva Subotica je prvi put postala grad sa većinski srpskim stanovništvom. Pripadnici mađarske nacionalne manjine, pre svega mladi, svoju budućnost vide nekoliko kilometara dalje od Subotice - u Mađarskoj i zemljama Evropske unije.
"Mislim da je najveći izazov što mladi ljudi ne dobijaju posao ovde. Ako dobiju onda je toliko mala plata da ne može niko od toga da živi, da ima porodicu, da kupi kuću, da kupi auto na primer", kaže Žofija Hulo, omladinsko Udruženje "Kerulj be".
Hulo kaže da Mađari u Srbiji žele da upišu fakultet, ali da tada nailaze na problem. Najveći broj njih priča mađarski jezik i slabo govori srpski. Sa druge strane, fakulteti u Srbiji ne pružaju nastavu na mađarskom jeziku. Oni potom odlaze na visoke škole u Mađarskoj, ali i kada se vrate u Srbiju ne mogu da pronađu posao u struci jer ne pričaju dovoljno dobro srpski jezik.
"Nacionalna manjina tako odraste da uči ceo život, odnosno polovinu njihovog života na mađarskom jeziku. Pričaju kući na mađarskom jeziku. Ali posle kada treba da se zapošljavanju ne mogu da koriste svoj matični jezik", kaže Hulo.
Ipak, Mađari su i dalje najbrojnija nacionalna manjina u Srbiji. Iz Saveza vojvođanskih Mađara kažu da ova situacija neće uticati na prava Mađara. Njihov nacionalni savet će i dalje imati pet članova i stipendiraće mlade koji odluče da ostanu i školuju se u Srbiji.
Popov: Povećava se distanca između Srba i Mađara
Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam kaže da su ranije mladi Mađari učili srpski jezik i nisu imali nikakav problem kasnije tokom školovanja, zaposljavanja, kao i da su Srbi u to vreme učili jezik sredine.
"Ta praksa je nakon devedesetih godina prekinuta i stvarana je sve veća međuetnička distanca. Mladi Mađari koji imaju dvojno državljanstvo sve više gredaju u pravcu severa. Gledaju da odu u Segedin ili Budimpeštu da studiraju i traže svoju budućnost", naveo je Popov.
Kao jedan od razloga menjanja demografske slike u Subotici vidi i to što se devedesetih godina dosta ljudi doselio iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Dodaje da se na poslednjem popisu skoro 20.000 građana Subotice nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi ili su naveli neka druga opredeljenja - Džedaji, Marsovci, Eskimi.
"Ovo sve govori da je povećana međuetnička distanca na severu između Srba i Mađara", naveo je on.
Komentarišući smanjenje broja Hrvata u Sobotici sa 14.151 na 10.431, on je rekao da je i tu delimično uticao prirodni priraštaj, a delimično odlazak u inostranstvo u zemlje EU.
"Odlaz odavde (iz Subotice) i većinsko stanovništvo. To se dešava i u susednim zemljama", rekao je Popov i dodao da manjine, poput Mađara i Hrvata, imaju veće šanse za odlazak jer imaju dvojno državljanstvo i lakše mogu da odu u zemlje EU.
"Treba nam jaka država, jake institucije koje će da rade svoj posao i koje će da doprinesu unapređenju načina života", zaključio je on.
Komentari (0)