Parastosom i polaganjem venaca obeleženo 28 godina od "Bljeska", Linta: Za zločine niko nije odgovarao

U crkvi svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima stradalim u u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji Bljesak, u kojoj je poginulo 283 ljudi srpske nacionalnosti, od kojih 114 civila, među njima 56 žena i 11 dece do 14 godina.

Predsednik saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je danas izjavio da "za ove zločine niko nije odgovarao, što je, kako je istakao, jedan od mnogobrojnih dokaza da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i u funkciji državne politike".

"Zbog toga već duže vreme apelujem da naše tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu pokrene istrage i podigne optužnice protiv odgovornih za zločine nad srpskim narodom na području čitave Hrvatske", dodao je Linta pred liturgiju u crkvi Svetog Marka, nakon koje su položeni venci u Tašmajdanskom parku.

Rekao je da je akcija "Bljesak" bila samo jedna od brojnih zločinačkih akcija vojske Hrvatske u Zapadnoj Slavoniji, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, kao i završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa tog područja.

Po njegovim rečima, od 1991. do 1995. godine ukupno je proterano preko 70.000 Srba, više od 2.000 je stradalo, a više od 200 srpskih sela je na sistematski način uništeno.

"Godinama insistiram na tome da se to pitanje pokrene, ali bez uspostavljanja istih standarda suđenjima za ratne zločine nije moguća istinska normalizacija odnosa na prostoru bivše Jugoslavije", rekao je on i dodao je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu "podiglo 190 optužnica protiv Srba, a svega šest optužnica protiv Hrvata" i da je "laž da je Srbija bila agresor u ratu".

Tanjug/Sava Radovanović

Predsednik Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac objasnio je kako je pred Haškim tribunalom optuženo nekoliko hrvatskih generala, i to samo za zločine u akciji "Oluja", a da pred međunarodnim sudom niko nije optužen ni osuđen za "Bljesak".

Po njegovim rečima, pred nacionalnim tužilaštvima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj bilo je podnošenih krivičnih prijava, ali se nažalost na tome i završilo.

"Tužilaštvo BiH, sve dokaze koji su prikupljeni protiv 14 hrvatskih komandanata je pre godinu i po dana dostavilo Hrvatskoj uz zamolnicu da oni preuzmu slučajeve, ali to su vrlo brzo vratili u Sarajevo i zaključili da iz tih dokaza ne proizilazi nikakva odgovornost njihovih generala i pripadnika njihove vojske", rekao je Štrbac i dodao niko još nije odgovarao, jer se nejednako tretiraju civilne žrtve. 

"Nema nevinih strana, ali nema ni istinskog pomirenja dok se ne procesuiraju svi zločini po istim standardima", zaključio je Štrbac.

Fonet/Aleksandar Barda

Predsednik udruženja izbeglih i raseljenih lica "Zavičaj" Nenad Abramović rekao je da je " 'Bljesak' nad Zapadnom Slavonijom i dalje prisutan" i izneo je podatke da je preko 100.000 Srba iz Zapadne Slavonije napustilo to područje.

"Ne možemo da govorimo samo o 'Bljesku' nego i o akcijama koje su prethodile, to je bio samo završni čin etničkog čišćenja Zapadne Slavonije od Srba", rekao je Abramović.

Rekao je da Srbija od Hrvatske još potražuje 2.000 nestalih, ali da taj proces sporo traje i po njegovim rečima, jedino što je sada moguće je da kroz kulturu sećanja pomenu svaku žrtvu, jer "ko je zaboravljen, umire dva puta".

Godšnjica obeležena i u Gradišci

Takođe, u Gradišci je obeleženo 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u okviru "Bljeska", a kod spomen-obeležja poginulim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije, služen je parastos i položeni venci.

Obeležavanju je prisustvovao i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je poručio da ubijanje civila i granatiranje izbegličkih kolona ne može biti pobeda, kako to predstavlja druga strana dok se Srbi sećaju svojih poginulih.

Dodik je podsetio da sve dok se Srbi sećaju svojih poginulih u ratovima devedesetih godina, na drugoj strani te akcije slave kao pobedu.

"Ne može pobeda biti ubijanje civila na kućnom pragu kao ni granatiranje izbegličkih kolona", rekao je Dodik danas u Gradišci.

On je podsetio da se "i u Srbiji sećaju ovog stradalničkog datuma", te da se "tim povodom jutros čuo sa predsednikom Aleksandrom Vučićem".

Tanjug Video

Dodik je rekao i da će se regulisati status pripadnika Vojske Republike Srpska Krajine.

"Srbi moraju i dalje da se bore za istinu i pravdu i jasno kažu da su slobodarski narod koji se kroz celu svoju istoriju borio za slobodu, očuvanje svog identiteta i opstanak na prostorima na kojima vekovima živi", poručio je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, prenela je RTRS.

Hrvatski državni vrh u Okučanima

Hrvatski državni vrh je danas u Okučanima obeležio godišnjicu akcije Bljesak, a tamo su se našli predsednik države Zoran Milanović, predsednik parlamenta Gordan Jandroković i hrvatski premijer Andrej Plenković. 

Tu je bio i potpredsednik hrvatske vlade i ministar branitelja Tomo Medved, koji je poručio da ova akcija "ostaje trajno zabeležena u kolektivnoj svesti hrvatskog naroda".

"Nakon gotovo pet godina okupacije zapadne Slavonije, 1. maja 1995. hrvatska vojska i policija pokazala je da je spremna da oslobodi svaki pedalj okupirane zemlje. Bila je to jasna poruka da ćemo tri meseca posle sprovesti i (vojno-policijsku akciju) Oluju", rekao je Medved novinarima u Okučanima.

On je dodao da "operacija Bljesak ostaje trajno zabeležena u kolektivnoj svesti hrvatskog naroda" kao, kako je naveo, "operacija koju su branitelji, pobednička hrvatska vojska sa policijom, sprovela po modernim oblicima ratovanja i u najkraćem mogućem vremenskom periodu oslobodila prostor i omogućila povratak prognanima povratak u svoje domove".

Tanjug /Foto HINA/Tomislav Pavlek

Hrvatski ministar odbrane Mairo Banožić je kazao da je u toj operaciji pre 28 godina, za manje od 32 sata, "oslobođeno više od 500 kilometara kvadratnih kilometara" onoga što je nazvao "okupiranom teritorijom", i naveo je da je "time uveden mir u zapadnu Slavoniju".

"Na ovaj način iskazana je želja za daljom borbom i oslobađanjem hrvatske države od svega što je u tom trenutku bilo suvišno na ovom prostoru, što je unosilo nemir ne samo za Hrvatsku nego i za celu Evropu", istaknuo je Banožić, preneli su hrvatski mediji.

Kako je počeo "Bljesak"?

Vojno policijska akcija nazvana "Bljesak", kojom su hrvatske snage zaposele deo Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine, započela je 1. maja 1995. godine.

Napad na zaštićenu zonu UN sektor "Zapad" započeo je pre 28 godina u ranim jutarnim satima.

Napadnuti su južni i centralni deo zapadnoslavonskog dela Republike Srpske Krajine, od strane pripadnika četiri profesionalne brigade HV i više specijalnih formacija.

Napad je paralelno  izveden sa zapada od Novske prema Okučanima i jednim krakom prema Jasenovcu, i sa istoka iz pravca Nove Gradiške, prema Okučanima i put Stare Gradiške. 

Namera je bila presecanje teritorije i  razbijanje snage Srpske Vojske Krajine, odnosno njenog 18. Korpusa, sa ciljem da se zatim izbije na Savu kod Jasenovca, čime je bila zaprečena eventualna pomoć iz Republike Srpske. Paralelni cilj je bilo odstranjivanje srpskog stanovništva sa prostora Zapadne Slavonije.

Sa hrvatske strane, prema zvaničnim podacima, u akciji je učestvovalo oko 7.200 pripadnika hrvatskih snaga, profesionalnih pripadnika vojske i policije. U sastavu tadašnjeg 18. Korpusa Srpske vojske Krajine, u toj zoni, nalazilo se tada približno 4.000 lica, ogromnom većinm rezervisti.

Proterano najmanje 15.000 Srba

Vojne operacije odvijale su se 1. i 2. maja, a manjim delom i tokom naredna dva dana. Osnovni cilj hrvatskih vlasti, zaposedanje dela Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske krajine je ostvaren. Srpske oružane formacije su razbijene a tamošnje srpsko stanovništvo je proterano. 

Prema podacima zvaničnog Zagreba, ukupno su poginula 42 pripadnika hrvatskih formacija, a 162 lica iz sastava tih formacija su ranjena. Ubijene su pritom 283 osobe srpske nacionalnosti, a proterano je najmanje 15.000 Srba.

Prema pojedinim navodima proterano je do 18.000 lica. Zbeg Srba koji su se povlačili južno od Save, u Republiku Srpsku, gađan je i artiljerijom i aviacijom.

Približno 1.450 lica srpske nacionalnosti je pritom uhapšeno, i oni su odvedeni u logore, u Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici, Novoj Gradiški, Slavonskoj Požegi. Sudske presude koje su usledile, velikim delom su zasnovane na neosnovanim optužbama.

Ukupno, sa prostora Zapadne Slavonije je, počev od 1991. godine, proterano ili izbeglo oko 67.000 Srba.

Najveći broj Srba izbeglih iz Zapadne Slavonije tokom operacije "Bljesak" ostao je na prostoru Republike Srpske, u BiH. Oko 1.500 osoba srpske nacionalnosti, većinom lica poodmaklih godina, vratilo se u Slavoniju.

Trupe OUN koje su se nalazile na prostoru Zapadne Slavone u trenutku operacijie, čiji je zadatak bila i zaštita poverene zone i  stanovništva, po početku napada, povukle su se u svoje baze.

Tribunal za bivšu Jugoslaviju u Hagu, aprila 2011. proglasio je krivim generale HV Antu Gotovinu i Mladena Markača, na osnovu učešća u udrženom zločinačkom podhvatu čiji je čelnik bio predsednik Hrvatske Franjo Tuđman, a s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva tokom i nakon operacija "Bljesak" i "Oluja".

Žalbeno veće Tribunala oslobodilo ih je, međutim, optužbi 16. novembra 2012. godine.