Radoslav Zelenović o smrti Puriše Đorđevića: Napustio nas je jedan od najvažnijih reditelja sa zaraznim entuzijazmom

Filmski znalac i nekadašnji direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović reagovao je na vest o smrti Mladomira Puriše Đorđevića.

On je za Tanjug izjavio da nas je napustio reditelj sa najdužom filmskom biografijom i jedan od najvažnijih filmskih stvaralaca na ovim prostorima.

"Sa velikom tugom sam primio vest o smrti Ðorđevića koji je bio moj prijatelj i čovek sa zaraznim entuzijazmom. Napustio nas je filmski stvaralac koji je prvu režiju ostvario 1947. godine kada je snimljen dokumentarac 'Trst'. U najdužu filmsku biografiju stalo je 65 režija i scenarija... Ðorđević je bio i novinar, ali pre svega zaljubljenik u film", kazao je Zelenović.

Za njega nema dileme da iz Ðorđevićevog opusa treba izdvojiti filmove iz nastale 1966. 1967. i 1968. godine.

"Ðorđevićevi filmovi 'San', 'Jutro' i 'Podne' obeležili su jugoslovensku kinematografiju... To su filmovi koji su je proslavili i uticali na formiranje filmskog ukusa generacija zaljubljenika u sedmu umetnost" kazao je Zelenović.

Ðorđević je danas preminuo u 98. godini.

Gojković: Pamticemo ga po filmovima,ali i srdačnosti i vedrini

Potpredsednica Vlade i ministarka kulture Maja Gojković u telegramu saučešća porodici reditelja navela je da je vest o njegovoj smrti duboko potresla ne samo poklonike njegovih filmova već i sve ljubitelje sedme umetnosti.

"Njegova dela, koja danas predstavljaju klasike i kultna ostvarenja, ostavila su blistav trag u istoriji srpske kinematografije i definisala okvire više žanrova. Ðorđević nije bio prepoznatljiv samo po umetničkom i filmskom stvaralaštvu, već ćemo ga pamtiti i po srdačnosti i vedrini kojom je plenio", navela je Gojković.

Puriša Đorđević se ničega nije plašio

Reditelj, scenarista i pisac Mladomir Puriša Ðorđević (1924-2022) snimio je brojne igrane filmove od kojih su neki poput "Sna", "Jutra", "Podneva" i "Devojke" značajna ostvarenja jugoslovenske i srpske kinematografije.

Ðorđević se kao novinar zaposlio u listu Politika 1946. a već sledeće godine je radio u Filmskim novostima kao urednik, a kasnije kao režiser dokumentarnih filmova.

U svojoj višedecenijskoj karijeri Ðorđević je snimio više od pedeset kratkih i dokumentarnih filmova, a jednom prilikom je istakao da su među njima biografija pisca Ace Popovića i film o autoru "Hazarskog rečnika" Miodragu Paviću.

"Snimio sam film o nosiocu dve Karađorđeve zvezde iz Prvog svetskog rata, bio je to film o Budi Davidoviću, ratniku. Film ''Deca sa granice'' bio je 1968. godine u zvaničnom programu festivala u Kanu", napisao je između ostalog o sebi Ðorđević prošle godine za potrebe manifestacije "Dok sinema masters".

Tanjug/Tanja Valić

Ðorđević je objavio devet knjiga priča i romana, sa Oliverom i Radetom Markovićem osnovao je prvo privatno pozorište "Dramska družina A“ 1955. godine, reditelj Ljubiša Ristić režirao je njegovu dramu "Tajna crne ruke“, a kao glumac se pojavio u filmu "Jug jugoistok" (2005).

"Za mene je važno da se nikada ničega nisam plašio i da mi je blisko ono što je govorio Niče - nije suština u tome da smo bili živi, nego kako smo živeli", stoji izjava Ðorđevića na platformi Mubi.

Ðorđević je, između ostalog, za film "Jutro" dobio je Zlatnu arenu za najbolju režiju na glavnom jugoslovenskom filmskom festivalu u Puli, a među njegovim istaknutim naslovima su i “Biciklisti”, “Pavle Pavlović”, "Tango je tužna misao koja se pleše" (1997) i drugi.

Jugoslovenska kinoteka je 2016. godine proglasila sto srpskih igranih filmova (1911-1999) za kulturno dobro od velikog značaja među kojima je i "Devojka".

Među priznanjima, Ðorđević je na Filmskom festivalu u Sopotu 2019. godine dobio Nagradu za doprinos filmskoj umetnosti.

Nakon poslednjeg igranog ostvarenja "Dva" (2007), Ðorđević je ovog leta u svojoj 98. godini kao reditelj i scenarista počeo snimanje povratničkog igranog filma "Usta puna zemlje", ekranizaciju istoimenog romana Branimira Šćepanovića.

Direktor filma Miljena Gogić je tim povodom bio podsetio na "Ðorđevićev "jedinstveni rukopis" i izjavio da se nada da će "Usta puna zemlje" biti "jedan pre svega umetnički film, a zatim i film koji će voleti sve generacije".