Igre 
Mrđan Bajić na skupu u znak sećanje na akademika Vladimira Veličkovića: Na hiljadu načina bio je oslonac
Komentari27/12/2021
-15:38
Skup u znak sećanja na srpskog slikara i člana Srpske akademije nauka i umetnosti Vladimira Veličkovića održan je danas u Svečanoj Sali ove institucije.
"Odlaskom akademika Vladimira Veličkovića srpska, evropska i planetarna kultura izgubila je umetnika najvišeg reda, iza kojeg je ostao ogroman opus prometejske snage", izjavio je sekretar Odeljenja umetnosti SANU akademik Milan Lojanica.
Nudeći osvrt na Veličkovićev opus, Lojanica navodi da je ovaj umetnik "svojim talentom mogao nacrtati i naslikati sve što je hteo", a da sve to dolazi iz osećanja i sećanja na rano detinjstvo.
"Sve što je Veličković radio izrastalo je iz crteža. Za njega je crtež bio oslonac, inspiracija i put sa kojeg se sve odmotavalo... Njegovi crteži su proslava virtuoznosti crtačeve ruke", kaže Lojanica.
Crtež, kičma njegovog rada
Istoričarka umetnosti Nevena Martinović kaže da je Veličković nebrojeno puta isticao da je crtež kičma njegovog rada.
"To je on u svom stvaralaštvu i pedagoškom radu iznova potvrđivao. Njegovi crteži izrasli su iz samog života i dečje igre. Za razliku od njegovih slika, crteži su ispoljavali nešto snažno vezano za samog umetnika", kaže Martinović.
Kako ona navodi, "na njima je Veličković beležio svoje misli, intimne zapise i posvete i dešifrovao motive i sadržaje svojih izvora."
Povezane vesti
Po njenim rečima, "Veličković je slikar koji je smisao za estetiku nosio u svom duhu i sve čega se dotakao odisalo je lepotom."
Dopisni član SANU vajar Mrđan Bajić istakao je da je Veličković posedovao "nenadogradivo ljudsko prisustvo."
"On je na hiljadu načina bio oslonac, pre svega kao suprug i roditelj, a onda kao prijatelj, profesor i kolega i, naravno, veliki umetnik", kaže Bajić.
On navodi da je smo svi mi "Veličkovićevi savremenici čiju je epohu on iscrpljujuće istinito sažeo u svojim delima."
Profesor na Katedri za istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr Jasmina Čubrilo izdvojila je nekoliko važnih datuma koji su obeležili Veličkovićevu karijeru.
"Posebno se ističe 1951. godina, kada je on po prvi put izlagao na izložbi mladih likovnih umetnika Srbije, a onda i 1960. godina, kada je izlagao na prvom Bijenalu mladih u Rijeci, a 1962. godine, na drugom Bijenalu mladih, dobija nagradu za slikarstvo", ističe Čubrilo i dodaje da je Veličković od samog početka svoje karijere privlačio pažnju kritičara.
Osim toga, kako ona navodi, Veličković je izlagao i na prvom Oktobarskom salonu 1960. godine, a na trećem po redu Salonu 1963. godine dobija i nagradu za slikarstvo.
Povezane vesti
Skupu su, između ostalog, prisustvovali i predsednik SANU Vladimir S. Kostić i upravnik Galerije SANU, akademik Dušan Otašević.
Akademik Vladimir Veličković (1935-2019) bio je jedan od najeminentnijih srpskih slikara i predstavnik nove figuracije. Izlagao je na grupnim i samostalnim izložbama od 1951. godine. Za člana SANU izabran je 1985. godine, a 2005. godine postao je i član Francuske akademije lepih umetnosti.
Godine 2007. odlikovan je francuskim Ordenom viteza legije časti, a njegovom radu posvećeno je više monografija. Preminuo je 29. avgusta 2019. godine i sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Vođenje kroz izložbu "Figura kao izraz egzistencije"
U Muzeju savremene umetnosti u Beogradu u toku je izložba "Figura kao izraz egzistencije Vladimira Veličkovića", koja će biti otvorena sve do 21. februara.
U četvrtak, 30. decembra u 16 časova, kroz izložbu vodi, koautor izložbe Svetlana Mitić, muzejski savetnik.
Bojana Janjić, MSU
Publika će imati priliku da se bliže upozna sa pojedinim aspekatima stvralaštva Vladimira Veličkovića, umetnika čiji je opus nezaobilazan u sagledavanju razvoja domaće i evropske umetničke scene, počev od kasnih pedesetih godina prošlog veka, kada je bio blizak postnadrealističkom duhu domaće umetničke scene, preko nove figuracije kojoj se posebno posvetio nakon odlaska u Pariz 1966. godine, sve do postmodernizma s kojim je, paralelno s usponom svoje karijere, bio dovođen u vezu osamdestih godina prošlog veka.
Kako navode iz muzeja, obavezno je prijavljivanje za vođenje putem mejla: info@msub.org.rs. Radno vreme muzeja je svakog dana osim utorkom od 10 do 18 časova, a izložbeni prostori Muzeja savremene umetnosti za vreme praznika biće zatvoreni samo 1. i 7. januara.
Komentari (0)