Od životnog standarda do migracija: Pet ključnih problema sa kojima će prvo morati da se suoči budući nemački kancelar
Komentari19/02/2025
-07:00

Nemačka u nedelju, 23. februara, izlazi na vanredne parlamentarne izbore nakon neočekivano kratke izborne kampanje koja je bila obeležena oštrom debatom o imigraciji, bezbednosti i lošim ekonomskim prognozama.
Lider najveće opozicione partije Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, prema poslednjim anketama, vodi u trci za budućeg nemačkog kancelara.
Merc je, inače, signalizirao da je otvoren za formiranje koalicije sa Socijaldemokratama (SPD), strankom aktuelnog kancelara Olafa Šolca, ili Zelenima.
Bez obzira na to ko pobedi, onaj ko se nađe na čelu zemlje suočiće se ne samo sa promenljivom spoljnom politikom, već i sa domaćim stanovništvom koje brine zbog pet ključnih pitanja, pokazalo je istraživanje Galupa u koje je Euronews imalo uvid.
Duboko nezadovoljstvo životnim standardom
Nemci su sada nezadovoljniji svojim životnim standardom nego ikada, od globalne ekonomske krize 2008. godine.
Procenat Nemaca koji su tvrde da im se finansijska situacija poboljšava oštro je opao sa 42 odsto u 2023. na 27 odsto u 2024. godini, prema Galupu. Njihovo nezadovoljstvo stavlja ih među najslabije optimistične u pogledu životnog standarda u Evropskoj uniji, zajedno sa Austrijom i Grčkom, prenosi Euronews.

Tanjug/AP/Markus Schreiber/Markus Schreiber/Michael Kappeler/Profimedia
Njihova loša očekivanja usklađuju se sa prognozama stručnjaka za nemačku ekonomiju, koja je opala drugu godinu zaredom u 2024. godini. Nemačka, koja je nekada bila ekonomska sila, kako se predviđa, biće najlošiji "izvođač" u bloku 2025. godine.
Političari sa svih strana političkog spektra podigli su svoj glas kako bi predložili politike koje bi mogle izvući Nemačku iz ekonomske stagnacije, uključujući smanjenje prekomerne birokratije i smanjenje visokih cena električne energije.
Kriza stanovanja
Nezadovoljstvo dostupnošću pristupačnih stanova raste postepeno poslednjih 15 godina, a Nemci su prvi put od 2006. godine ravnomerno podeljeni između onih koji su zadovoljni i nezadovoljni dostupnošću pristupačnih stanova u svom lokalnom području.
Međutim, Nemci nisu jedini u Evropi koji postaju frustrirani zbog nedostatka pristupačnih stanova, ali Gallup napominje da je pad zadovoljstva u Nemačkoj posebno oštar – sa 73 odsto u 2010. na 47 odsto u 2024. godini.
Vlada kasni u svojim ambicioznim naporima da izgradi 400.000 novih pristupačnih stanova godišnje, suočena sa visokim kamatnim stopama i troškovima gradnje. Problem je posebno ozbiljan u velikim gradovima, poput Berlina, gde je konkurencija za stanove izazvala nagli porast cena u odnosu na pre deset godina.
Oštriji stavovi prema migrantima
Serija napada u kojima je osumnjičeni bio imigrant dovela je imigraciju u centar nemačke izborne kampanje.
Merc je izazvao kontroverze prihvatanjem saradnje sa desničarskom strankom Alternativa za Nemačku (AfD) kako bi kroz parlament prošle mere za pooštravanje migracione politike. Međutim, većina stranaka je pomerila svoj stav prema desnici i obećala strožu kontrolu imigracije.
Tanjug/AP/Sebastian Christoph Gollnow
Njihove politike usklađuju se sa stavovima javnosti, pri čemu Galup navodi da je prihvatanje migranata u Nemačkoj fluktuiralo poslednjih godina, ali je opalo 2023. godine.
Od nekoliko velikih evropskih ekonomija, uključujući Francusku i Italiju, Nemačka je jedina zemlja u kojoj je prihvatanje migranata značajno niže nego što je bilo 2016. godine – godinu dana nakon što je vlada prihvatila hiljade izbeglica.
Manje poverenje u vladu
Iako je poverenje Nemaca u institucije kao što su vojska i pravosudni sistem ostalo stabilno poslednjih nekoliko godina, poverenje u vladu opalo je na najniži nivo u poslednjoj deceniji.
Nemačka je stalno bila ispred ostatka Evrope po pitanju poverenja u vladu. Međutim, ove godine, poverenje javnosti u vladu više nije izuzetno i sada je podeljeno na pola – dostigavši samo 50 odsto u 2024. godini.
Za razliku od toga, poverenje u vladu bivše kancelarke Angele Merkel u njenoj pretposlednjoj godini na funkciji bilo je 65 odsto.
Tanjug/AP/Markus Schreiber
Pad poverenja u vladu poklapa se sa slomom Šolcove koalicije tri stranke – koja je propala u novembru nakon što je Šolc smenio ministra finansija Kristijana Lindnera.
Više liderstva
Slika nemačkog liderstva pretrpela je udarac kod kuće, ali i među drugim Evropljanima, s značajnim padom sa prosečnih 60 odsto na 54 odsto u poslednjih 12 meseci.
Slovenija, Norveška i Finska posebno su skeptične prema nemačkom liderstvu, s padom ocena od najmanje 10 odsto od 2023. godine.
Merc je istakao da planira da vrati Nemačku na vodeću poziciju u EU, rekavši na panelu u subotu da je "spreman" da obnovi ono što su saveznici opisali kao nedostatak nemačkog liderstva unutar bloka.
"Vidim da je Nemačka u strateškom položaju u centru Evrope, da mnoge stvari u Evropi zavise od Nemačke", rekao je Merc.
Komentari (0)