Rusvaj zbog "cajki" u Hrvatskoj: Kako su narodnjaci "ugrozili" srednjoevropsku kulturu Pule i Osijeka
Komentari24/02/2023
-18:32
Vest da su "cajke", kako se u Hrvatskoj naziva širok spektar muzike koji dolazi sa prostora Srbije i Bosne i Hercegovine, proterane iz javnog prostora Pule i Osijeka i da su gradonačelnici tih gradova zabranili održavanje koncerta folk pevača Duška Kuliša, Ane Bekute i Dragana Kojića Kebe, izazvala je burne reakcije u regionu.
Diskusiji o tome da li takvoj vrsti muzike ima mesta u Hrvaskoj pridružio se čak i predsednik Zoran Milanović, tamošnji mediji otvorili brojne ankete o popularnosti "cajki", a najavljeno je i nekoliko tužbi.
Kako je sve počelo?
Popularni pevač folk muzike Duško Kuliš trebalo je da održi koncert u pulskoj Sportskoj dvorani 25. marta, a kao njegovi gosti najavljeni su pevači iz Srbije Dragan Kojić Keba, Ana Bekuta i Zorana Mićanović.
Organizacija "Hiljadarka" na čijem je čelu Mario Cindori, bila je zadužena za organizaciju i već dogovorila zakup dvorane i navodno prodala više od 85 posto ulaznica, kada su dobili informaciju da je gradonačelnik Pule Filip Zoričić zabranio održavanje koncerta.
Gradonačelik je za Glas Istre izjavio da se u javnom prostoru grada Pule i u objektima kojima upravlja Grad koncerti ovakve vrste neće održavati i da oni ne pripada podneblju, duhu i mentalitetu grada. Tvrdi da je da to jedini i isključivi razlog zbog kojeg je doneo ovakvu odluku.
"Pula je trenutno evropski hotspot za koncerte. Leto u Areni donosi izvođače najvišeg svetskog ranga kao što su Robi Vilijams, Imagine Dragons, Eros Ramacoti, Florence + The Machine... Koliko to znači za Pulu kao destinaciju, suvišno je reći", rekao je Zorčić koji smatra da grad Pula ima pravo da bude selektivan u odlučivanju koji izvođačiće nastupiti u ovom gradu.
Iako je organizator u početku najavljivao da će se događaj "Duško Kuliš & prijatelji" preseliti u Osijek, istog dana je i tamošnji gradonačelnik otkazao gostoprimstvo "cajkama".
"Osijek je srednjoevropski grad koji ima naglašenu evropsku dimenziju, grad koji se intenzivno razvija u pravu slavonsku metropolu, grad koji ima najveću kulturnu manifestaciju Istočne Hrvatske u vidu Osječkog leta kulture koja dokazuje kako kultura i umetnost savršeno pristaju gradu na Dravi", napisao je gradonačelnik Osijeka na Fejsbuku.
Organizatori najavili tužbu, Zoričić poručio: "To je neukusno"
Cindori je u saopštenju koje je poslao na adrese mnogih redakcija u regionu naveo da će njegov advokat pokrenuti tužbu protiv gradonačelnika Pule.
Iz "Hiljadarke" ističu kako su sa "Pula sportom" pregovarali o zakupu dvorane i potpisali ugovor još krajem prošle godine.
"Međutim, do danas nam niko iz dvorane nije poslao račun za predujam. S obzirom na protok vremena, mi smo samovoljno uplatili određeni iznos i zamolili upravu dvorane da nam za to izda račun zbog zakonskog obračuna PDV-a. No, do toga nije došlo", poručili su organizatori.
Tvrde da su komunicirali sa vlasnikom dvorane, kao i da im je iz "Pula sporta" predat plan dvorane kako bi im se olakšalo planiranje samog koncerta.
"U jednom trenutku, kada se umiješao gradonačelnik Filip Zoričić, izvršen nam je povrat uplaćenih sredstava i otkazivanje ugovora o najmu, bez ikakvog prethodnog obaveštenja, adekvatnog i zakonitog obrazloženja te eventualnog sastanka na kojem bi rešili problematiku", naglasili su iz "Hiljadarke".
Cindori je u saopštenju naveo da je od gradonačelnika Pule dobio i uvrede na nacionalnoj osnovi, ali je Zoričić sve to demantovao u izjavi za Index.hr.
"Ja nikad tako ne komuniciram niti sam tako odgojen. Ako su to napisali u saopštenju, to je za ozbiljnu tužbu", rekao je gradonačelnik Pule.
Najave tužbe on je ocenio kao "neukusne".
"Ja imam sve poruke sačuvane s organizatorima, nikad tako nisam ni s kim komunicirao. Lani je Đorđe Balašević postao počasni građanin Pule, postavili smo njemu posvećenu klupu, počeli smo procese s islamskom zajednicom za izgradnju islamskog centra u Puli. Ja nisam tako odgojen niti je to moj mentalitet. Ako neko to kaže, to je stvarno strašno", rekao je Zoričić.
Zoran Milanović: "Cajke" sluša pola HDZ-a
Svoj stav o tome da li je "cajkama" mesto u gradovima "naglašene evropske dimenzije" izneli su mnogi analitičari, muzičari i ljubitelji muzike, a oglasio se čak i predsednik Hrvatske Zoran Milanović.
"To se iz ljubavi naziva cajkama. Od srca. Ja ne volim tu muziku, nikad je nisam podnosio. Ide mi na živce, bole me kosti od nje", rekao je Milanović.
Ipak, hrvatski predsednik istakao je da nije pristalica bilo kakvih zabrana.
"Većinu stvari ja ne bih zabranjivao. Ne volim tu kulturu zabranjivanja. Cajke treba suzbiti svim legalnim sredstvima. Ja bih im dao da imaju koncert. Publiku imaju, pa pola HDZ-a to sluša", rekao je prvi čovek Hrvatske.
Turbulentna ljubav Hrvata i "cajki"
Pod pojmom "cajke" u hrvatskom javnom prostoru obuhvaćena je svaka vrsta muzike koja ide od izvorne narodne s područja Srbije do najnovijih žanrova poput trepa, piše Index.hr. Cajka je u hrvatskom govoru istovremeno i žena koja peva narodnu glazbu i žena koja je sluša.
Prva Cajka (s velikim C), bila je pevačica Svetlana Miljuš koja je šezdesetih pevala pesmu "Cajka iz Novog Sada" i tako dobila nadimak. Cajka je u Srbiji nekada bio nadimak za Jelisavete i Stanislave, ali su iz srpskog jezika gotovo nestale. Danas su deo hrvatskog govora koji tim terminom označava pevačice iz Srbije i Bosne i Hercegovine koje izvode muziku koja nije rok i pop, ali i njihove pesme i njihove konzumentkinje.
"Cajke" su poslednjih decenija, naročito s usponom društvenih mreža, postale vrlo popularne u Hrvatskoj, ali se i dalje vrlo retko mogu čuti na tamošnjim televizijama i radio stanicama. Ipak, upravo su Duško Kuliš i Ana Bekuta, zajedno sa kolegom Harisom Džinovićem održali gotovo šest sati dug koncert u Zagrebu pred više hiljada posetilaca, kojim su Zagrebčani proslavili bronzu "Vatrenih" na Svetskom prvenstvu.
Takođe, baš u jeku diskusije o otkazivanju koncerta "Duško Kuliš & prijatelji", folk pevačica Milica Pavlović, poznata po učešću u Zvezdama Granda, održala je koncert upravo u Osijeku i to na brucošijadi.
S druge strane, veliki deo hrvatske javnosti ograđuje se od negovanja takve kulture, a gradić Đurđevac potpuno je zabranio ugostiteljskim objektima da puštaju i izvode "cajke".
Jedan od retkih radija koji u Hrvatskoj pušta takvu muziku "Radio Dunav", a njegov direktor Branislav Bijelić je nedavno za balkansku Al Džaziru izjavio da upravo "narodnjaci dižu slušanost".
"Kada se govori o fenomenu narodnjaka u Hrvatskoj, tu ima nekoliko stvari. Prvo je da Srbi i Hrvati imaju sličan mentalitet i slične običaje. Uz to i muzika i tekstovi su prihvatljivi svima, a posebno mlađoj populaciji koja još nema razvijenu svest i kvalitet muzike. Pri tome tekstovi su im razumljivi gde se peva o osećajima, ljubavi, ženama, muškarcima, novcu… Uz to zabranjeno voće je uvek bilo najslađe voće, a svi znamo da za narodnjake u Hrvatskoj postoji svojevrsna zabrana već 30 i više godina. Sve to doprinelo je popularnosti narodnjaka i to raste iz godine u godinu", izjavio je Bijelić.
Komentari (0)