Region

Emisija Euronews Region: Kakva je perspektiva evropskih integracija Srbije, Crne Gore i BiH?

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

21/04/2025

-

22:01

veličina teksta

Aa Aa

Glavni i odgovorni urednik portala European Wester Balkans Nemanja Todorović Štiplija ističe da je Srbija od pozicije predvodnika u evrointegracijama u regionu došla na začelje među kandidatima koji su u pregovorima za članstvo u EU. On je podsetio da i pored svih obećanja, od početka ove godine ništa nije urađeno na našem putu ka  punopravnom članstvu.

"To što EU nije htela da primi nove članice, to nije značilo da naše države stagniraju ili potpuno napuste kao kada je u pitanju Srbija. Sada kad su vrata EU odškrinuta i kada postoji mogućnost da bar dve zemlje postanu članice EU do 2030. godine, vidi se da države koje to možda mogu brže i bolje recimo od Crne Gore, to ne rade. Srbija je dobar primer toga", rekao je Štiplija u emisiji Euronews Region.

Kako kaže, Srbija je od nekadašnjeg „frontranera“ evropskih integracija stigla do samog začelja među državama kandidatima. Dok Albanija i Crna Gora beleže konkretan napredak – otvaraju klastere i zatvaraju poglavlja – Srbija stagnira. Bosna i Hercegovina još nije ni započela pregovore, ali Srbija, iako godinama u procesu, ne koristi prednost koju ima.

Euronews TV

 

"Zamah evropskih integracija u regionu u poslednje vreme više je posledica geopolitičkih okolnosti nego stvarnih reformi. Posle agresije Rusije na Ukrajinu, proširenje je postalo deo bezbednosne politike EU. I skeptične članice, poput Francuske, promenile su pristup – ali to nije donelo stvarni preokret u Srbiji", rekao je Todorović Štiplija i dodaje:

"Srbija i dalje koristi spoljnopolitičke teme kao izgovor za unutrašnju stagnaciju. Nakon Kosova, pitanje sankcija Rusiji postalo je novi štit protiv očekivanih reformi. Međutim, bez napretka u oblasti vladavine prava – ključnoj za poglavlja 23 i 24 – nema članstva".

Gorčević: Crna Gora ostvarila ozbiljan napredak na evropskom putu

Od svih u regionu, najbolje na evropskom putu stoji, Crna Gora. Pojedina predviđanja kažu da bi Podgorica sve preduslove za članstvo mogla da ispuni već 2027. godine. Iako je pred trenutnom vladom još mnogo izazova, optimizma ne manjka. O evropskom putu zemlje sa ministarkom evropskih poslova Majdom Gorčević razgovarao je Miljan Živković. 

"Prošle nedelje usvojena je deklaracija u Evropskom parlamentu gde su naši predstavnici parlamenta crnogorskog, ali i europoslanici glasali upravo za jednu rezoluciju koja predstavlja politički signal političke podrške ne samo u Crnoj Gori nego i van Crne Gore, što je zaista jedan ozbiljan napredak Crne Gore na evropskom putu. To podrazumeva i priznanje našeg rada za prethodnu godinu, 2024. godinu, kada smo imali tri među vladine konferencije. Međutim, za nas to nije samo priznanje nego dodatno i jedna vrsta odgovornosti, jer svaka deklaracija, osim što odaje priznanje za ono što je urađeno, negde i daje preporuke koje su stvari koje su neophodne unaprediti u narednom periodu kada je Crna Gora u pitanju, kako bi postala sledeća članica Evropske unije", rekla je Gorčević. 

Euronews TV

 

Dodala je da Hrvatska nije blokirala Crnu Goru na evropskom putu i da ta zemlja želi da vidi Crnu Goru kao sledeću članicu Evropske unije, ali isto tako moraju da se reše sva pitanja koja postoje, i koja su nerešena godinama. 

"Iako nas često doživljavaju kao paket, ja zaista moram da kažem da nova metodologija nas je razdvojila od paketa i to je ono što je dobro. Mislim da je dobro što smo se razdvojili za Crnu Goru, govorim za svaku državu kandidata koja dolazi iz Zapadnog Balkana, iz prostog razloga što, ako proces vodimo svaka za sebe, onda je i motivacija među nama mnogo bolja, jer upravo ta nova metodologija, gde svaka država kandidat ima svoj put, bez obzira na napredak ili zastoj neke od drugih, ne može nas usporavati, odnosno ubrzavati", rekla je Gorčević. 

Šajinović: Evropski put BiH je u skoro potpunom zastoju  

Godina je prošla od dobijanja željno iščekivanog pregovaračkog statusa za Bosnu i Hercegovinu. Utisak je da je to bio vetar u leđa političkim elitama ili je bar trebalo biti, jer od tada do danas značajnih pomaka na evropskom putu zemlje nije bilo. O tome smo razgovarali sa Dejanom Šajinovićem, novinarom Nezavisnih novina koji nam se javio iz Banjaluke. 

"Evropski put Bosne i Hercegovine postoji onoliko koliko postoji inicijative iz Brisela. Tamo gde prestaje politička volja Evropske unije, prestaje i iluzija o napretku BiH ka članstvu. Sve što se dešava u tom pravcu poslednjih godina, rezultat je više geopolitičkih kalkulacija nego stvarne posvećenosti domaćih elita reformama".

Euronews TV

 

Pregovarački status koji je BiH dobila nije plod izvanrednih rezultata niti političke zrelosti – on je posledica rata u Ukrajini i pokušaja Evropske unije da pokaže da na Balkanu, za razliku od istočne Evrope, ipak ima uticaj i kontrolu, dodao je on. 

"Ta kontrola se manifestovala kroz otvaranje finansijskih fondova, tehničke pomoći i, što je najvažnije, kroz davanje političke podrške unutar članica EU. Brisel je tada odlučio da pogura region napred – ali BiH taj vetar u leđa nije iskoristila".

Prema njegovim rečima, evropski put postao je kolateralna šteta političke krize u zemlji. 

"Koalicija na nivou BiH se faktički raspala. Pokušaji da se formira nova idu sporo, bez ikakvog konkretnog rezultata. Brisel sve jasnije vidi da bez jasne vlasti, bez utvrđenog pravca i konkretnog plana – napretka neće biti.

Ostala je samo prilika. Još uvek formalno postoji, ali ona svakim danom bledi. I dok se domaći lideri bave sopstvenim interesima, političkom trgovinom i kalkulacijama, BiH gubi ono što je najvažnije – vreme", rekao je Šajinović.

Kompletnu emisiju pogledajte u video prilogu. 

AI Preporuka

Komentari (0)

Evropa