"Bunkeri gube bitku s morem": Nestaju simboli komunističke Albanije napravljeni da izdrže nuklearni udar

Bunkeri iz doba komunizma u Albaniji izgrađeni su tako da mogu da izdrže nuklearni napad, ali niko nije predvidio da će ih desetinama godina kasnije "napasti" more. 

Albanske obale pod najvećim su uticajem erozije u Evropi. Stručnjaci kažu da su razlozi tome klimatske promene i nekontrolirana urbanizacija. 

Uz ušće reke Seman u Jadran, u središnjoj Albaniji, potopljeni su mnogi bunkeri izgrađeni tokom vladavine Envera Hodže za slučaj američke, sovjetske ili kineske invazije. Istu sudbina dočekala je i policijsku stanicu, sportski teren i naftnu bušotinu.

Na plažama se mogu videti polomljena stabla, a urušeni krovovi kuća govore o nemoći stanovnika da se bore protiv mora koje neprestano napreduje prema unutrašnjosti.

"Bunkeri su napravljeni da izdrže gotovo sve, ali su izgubili svoju jedinu bitku - s morem", kazao je za AFP 80-godišnji Ilir Zani.

Lokalno stanovništvo tvrdi da je u poslednjih 30 godina na ovome području Jadransko more progutalo 800 metara obale. 

Izmir Mernica, stanovnik sela kraj ušća Semana, pribojava se da bi njegova kafana mogla biti sledeća.

"Zabrinuti smo zbog mora koje guta sve pred sobom", rekao je prstom pokazujući vodotoranj koji viri iz mora.

"Talasi će nas progutati"

Vlasti su 2009. tenkovima iz mora izvukle sedam potopljenih bunkera. Zbog strujanja mora oko njih nastajali su virovi, zbog kojih su se mnogi plivači utopili.

Desetak godina kasnije, bunkeri su opet pod vodom. More ih je "uzelo nazad", kaže je Mernica.

Prema stručnjacima za klimatske promene Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), oko trećine albanske obale duge 427 kilometara pod uticajem je erozije, a godišnje nastrada metar do dva obale.

Abdula Diku, stručnjak za zaštitu okoline, kazao je da u Albaniji zbog rasta nivoa mora godišnje nestane oko 27 tona tla po hektaru zemlje, što je oko 11 puta više od evropskog proseka.

 

 

Vlash Moci iz sela Kereta još održava bunker u kojemu se nekada čuvalo oružje za protivazdušnu obranu, a sada se u njemu nalazi kafić koji privlači strane turiste.

Moci (64) brine da bi rast nivoa mora mogao biti poguban po njegovo poslovanje, budući da je susedni bledozeleni bunker nalik na leteći tanjir već napola pod vodom.

"Bojimo se da bi nas talasi jednoga dana mogli progutati. Situacija je strašna", rekao je za AFP.

Žarište erozije

Rešenje ovoga problema još se ne nazire, budući da se ništa ne preduzima kako bi se sprečio rast nivoa mora.

Stručnjaci predviđaju da će se nivo mora u Albaniji do 2100. godine zbog klimatskih promena povećati između 40 i 105 centimetara.

Problemima doprinosi i krčenje šuma, neregulisano iznošenje peska iz reka koje je ubrzalo njihove tokove i nekontrolisana urbanizacija duž obale. Sve je to oštetilo prirodne načine odbrane toga područja.

"Problem je u tome što su za potrebe gradnje posečena gotovo sva stabla jele, što je naštetilo prirodnom sistemu", kazao je bacajući udicu u more 66-godišnji Besnik Zara. 

I krivičnim zakonom protiv promena

U planinama u okolini Tirane, vidljive su posledice erozije koja je oštetila i unutrašnjost zemlje. Uzrok tome su krčenje šuma i reke koje otiču u obližnje jezero.

Jezero koje snabdeva glavni grad pitkom vodom već se može smatrati žarištem erozije, kazao je Diku.

Kako bi se nosile s problemom, vlasti su 2016. zabranile seču stabala na tome području.

Takođe, obavezali su se da ispune obećanja sa Konferencija o klimatskim promenama UN u Parizu i Glazgovu, pa su počeli da donose nove zakone.

"Kriminal protiv prirodne okoline tretiraće se prema krivičnom zakonu kao zločini protiv čovečnosti, imovine ili će biti izjednačeni s organizovanim kriminalom", upozorio je ministar unutrašnjih poslova Bled Cuci.