Planeta

Šta SAD žele da postignu u Jemenu? Opasnost zbog rasplamsavanja rata i "rastezanja" američkih moći

Komentari
Šta SAD žele da postignu u Jemenu? Opasnost zbog rasplamsavanja rata i "rastezanja" američkih moći
Šta SAD žele da postignu u Jemenu? Opasnost zbog rasplamsavanja rata i "rastezanja" američkih moći - Copyright Tanjug/AP, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Dok Pentagon obećava da se najnoviji napad na jemenski pokret Ansar Alah (Huti) neće pretvori u još jedan "beskonačni rat", nameće se pitanje šta SAD očekuju da postignu što već nije pokušano ranijim masovnim bombardovanjem Jemena i da li Huti uopšte mogu biti poraženi bez kopnene invazije.

Administracija Donalda Trampa obećala je da će napadati Hute dok ne okončaju napade na komercijalne brodove u Crvenom moru. Međutim, višednevna kampanja bombardovanja se suočava sa političkim i industrijskim ograničenjima Amerike, uključujući limitirane zalihe preciznog oružja, opasnost od šire regionalne krize i male verovatnoće da će "teroristi" odustati, čak i protiv supersile, piše Politico.

Tanjug/AP

 

"Huti mogu da odrede kada će se ovo završiti, a do tada će kampanja biti neumoljiva. Sve opcije su na stolu“, rekao je novinarima portparol Pentagona Šon Parnel. 

Američki ratni avioni i brodovi pogodili su više od 30 ciljeva u Jemenu od subote, navodno gađajući vojni vrh Huta, saveznika Irana, i skladišta raketa, što će, kako je Tramp rekao, trajati "sve dok ne postignemo svoj cilj“. On je takođe upozorio da će se svaki pucanj koji ispale Huti smatrati napadom Irana i imati "strašne“ posledice.

Huti su već brutalni građanski rat, vazdušnu i kopnenu invaziju Saudijske Arabije, koja je potpuno razorila infrastrukturu i prema izveštaju UN uzrokovala smrt skoro četvrt miliona ljudi. Nedavno su takođe bili na meti američkih udara, kada je bivši predsednik Džozef Bajden pokrenuo kampanju u saradnji sa nekoliko evropskih saveznika.

Bela kuća insistira da će rezultat biti drugačiji pod Trampovim vođstvom, ali američki zvaničnici takođe moraju da se izbore sa eskalacijom žariđta na Bliskom istoku, uključujući šansu za obnovu borbi između Izraela i Hamasa u Gazi. Izrael je izveo svoj najveći napad u utorak, još od januarskog primirja, ubivši više od 400 ljudi. Hamas još uvek nije uzvratio.

"Ostavite to Hutima, oni će se boriti do poslednjeg člana njihovog pokreta. Njih nije briga. Oni pozdravljaju tu borbu sa SAD“, rekao je Bilal Sab, bivši zvaničnik pod prvom Trampovom administracijom. 

SAD već imaju problem da podrže oružjem ratove u Gazi i Ukrajini 

Bombardovanje Jemena bi takođe mogla da optereti američko snabdevanje oružjem, dok SAD masovno šalju oružje u Izrael radi bombardovanja Gaze i Ukrajinu kako bi nastavila da se bori protiv Rusije.

"Znamo da odbrambena industrija ne prati stopu troškova ni američke vojske, niti da podrži saveznike i partnere poput Ukrajine i Izraela“, rekla je najviša zvaničnica Pentagona za Bliski istok pod Bajdenovom administracijom Dejna Strol.

profimedia

 

Inače, Strol je jedan od kreatora politike rasparčavanja Sirije. Ona je, pre imenovanja na funkciju 2019. Godine, na konferenciji Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) rekla da SAD kontrolišu ekonomsko jezgro Sirije bogato resursima i da diplomatskom izolacijom sprečavaju rekonstrukciju zemlje. Dodala je da se američka ekonomska pomoć preusmerava na kurdske oblasti, a da je “ostatak Sirije u ruševinama”. 

SAD su lansirale više od 800 projektila tokom svoje kampanje bombardovanja Huta u Jemenu 2024. godine, uključujući 135 raketa za "Tomahavk" koje koštaju čak dva miliona dolara po komadu, zajedno sa 155 drugih projektila sa američkih ratnih brodova, koji koštaju između dva i četiri miliona dolara po raketi.

"Prethodna administracija je živela u ropstvu eskalacije i samoograničili su sve što je trebalo da urade. Ovi ciljevi su širi i dublji od onih koje je Bajdenova administracija odredila“, rekao je Kenet Mekenzi, penzionisani general koji je predvodio američku centralnu komandu pod Trampom i Bajdenom od 2019. do 2022. 

Dugoročna misija mogla bi preterano da "rastegne" Pentagon i skrene pažnju sa priprema za sukob sa Kinom, ali Mekenzi smatra da će takođe obezbediti slobodu plovidbe jednim od plovnih puteva sa najvećim prometom na svetu.

"Postoji rizik, ali mislim da postoji veći rizik ako ne preduzmete ništa“, kazao je on.

Antiratni republikanci upozoravaju na novu zamku na Bliskom istoku

Bivši republikanski kongresmen Ron Pol u utorak je uputio otvoreno pismo pozivajući Trampa da prestane da bombardujete Jemen i napusti Bliski istok. Libertarijanac i oštri kritičar američkih ratova pod svim dosadašnjim administracijama upozorava da "jastrebovi" iz Pentagona i neokonzervativci rizikuju da Trampa uvuku u još jednu zamku na Bliskom istoku.

"Republikanska partija postepeno postaje promirovna stranka, sa Amerikom na prvom mestu, ali ratni huškači i neokonzervativci stare garde u partiji neće tako lako odustati. Nažalost, mnogi od njih su našli put do visokih pozicija u Trampovoj administraciji, a oni koji se zalažu ua uzdržanost i neintervenciju gotovo nigde nisu bili vidljivi među njegovim najvišim savetnicima. Da bismo rešili problem Jemena, moramo ga razumeti: ruski i kineski brodovi, na primer, nisu ugroženi jer ne omogućavaju izraelsko rušenje Gaze. Tamošnji pokolj je olakšan američkim novcem i američkim oružjem. SAD koje izvršavaju nalog Izraela i u Gazi i u Crvenom moru su te koje nam crtaju metu i nepotrebno dovode naše trupe u opasnost od odmazde", napisao je Pol.

On je zatim pomenuo reči republikanskog kongresmena Tomasa Masija, koji smatra da plovidba Crvenim morem nema veliki značaj za američku ekonomiju i optužuje Bajdena i Trampa za svojatanje rata na Bliskom Istoku.

"U pravoj spoljnoj politici 'Amerika na prvom mestu' sledili bismo to što rade Rusi i Kinezi i klonili bismo se sukoba. To nije naš rat. Prekinite američko vojno učešće na Bliskom istoku i naši problemi će nestati. Zaista je tako jednostavno", zaključio je Pol.

Uticajni američki novinar Taker Karlson, koji podržava Trampa, takođe upozorava na posledice od eskalacije sukoba, posebno sa Iranom, saveznikom Huta.

"Vredi istaći da će napad na iranska nuklearna postrojenja gotovo sigurno dovesti do hiljada mrtvih Amerikanaca u bazama širom Bliskog istoka i koštati SAD desetine milijardi dolara. Cena budućih terorističkih akata na američkom tlu može biti još veća. To nisu nagađanja. To su procene Pentagona. Kampanja bombardovanja Irana će pokrenuti rat, i to će biti američki rat. Ne dozvolite da vas propagandisti lažu", apeluje Karlson.

Trgovina kroz Suec nema veliki ekonomski značaj za SAD

Libertarijanski portal Responsible Statecraft u svojoj ekonomskoj analizi takođe napominje da je poremećaj saobraćaja u Crvenom moru naneo troškove, ali manje nego što se očekivalo, posebno Sjedinjenim Državama. 

"SAD se ne oslanjaju na trgovinu kroz Bliski istok. Sa direktnim pristupom okeanu tržištima u Aziji i Evropi i malom zavisnošću od bliskoistočne nafte, američka trgovina je otporna na poremećaje u Crvenom moru. Stope dostave do i iz luka na istočnoj i zapadnoj obali SAD porasle su od 2023. godine, ali manje nego na rutama na drugim mestima i ostaju daleko ispod maksimuma pandemije. Cene energije u SAD i inflacija nisu zabeležile dugoročna povećanja", piše u analizi.

U tekstu se dodaje da se efekti napada Huta bili značajniji u Evropi koja u velikoj meri zavisi od ruta u Crvenom moru za trgovinu sa Azijom, ali i transport nafte i gasa iz Persijskog zaliva. 

"Iako su se evropska tržišta donekle prilagodila skupljim brodskim rutama oko južnog vrha Afrike, kontinent je pretrpeo trajne prekide u lancu snabdevanja i više cene energije koje su prekinule proizvodnju u Nemačkoj i Belgiji, doprinele su kašnjenjima za potrošače i usporile privredni rast", navodi američki portal.

profimedia

 

Napominje se da je Kina takođe zavisna od trgovine naftom kroz ovaj region, ali da je uglavnom izbegla štetu, navodno plaćajući mito Hutima.

"Iako su troškovi napada Huti na Sjedinjene Države bili skromni i daleko manji od onih koje snose evropski saveznici ili partneri na Bliskom istoku, Vašington je platio visoke troškove uzvraćanja, sa ograničenim uspehom. Od januara 2025. godine, površinska flota američke mornarice ispalila je 120 projektila SM-2, 80 projektila SM-6, 20 projektila Evolved Sea Sparrow (ESSM) i SM-3, što je deo kampanje za presretanje projektila Huta i dronova. To je iznos od blizu milijardu dolara, čak i ako ne računate godine proizvodnje raketa iz vazduha koje su američki borbeni avioni lansirali na ciljeve unutar Jemena", navodi se.

Zemlje EU koje trpe veću štetu su doprinele borbi sa samo četiri frigate i potrošile dosta manje na operaciju, napominje Responsible Statecraft.

AI Preporuka

Komentari (0)

Svet