Blokiran račun Mitropolije zagrebačko-ljubljanske: U eparhiji kažu da će izmiriti dug i objašnjavaju kako je nastao

Za 19. decembar u sudu u Karlovcu zakazano je ročište na kojem će se razmatrati otvaranje stečajnog postupka nad eparhijom zagrebačko-ljubljanskom Srpske pravoslavne crkve. Trgovački sud je za Euronews Srbija potvrdio da je račun eparhije blokiran zbog duga od oko 82.000 evra, a iz eparhije nam je rečeno da je dug nastao zbog sudskih troškova, pošto je crkva izgubila spor sa državom u kojem je tražila odštetu zbog miniranja tadašnje zgrade Mitropolije u Zagrebu tokom rata devedesetih godina. 

Iz Mitropolije poručuju i da će se odazvati na ročište, kao i da će izmiriti sva navedena dugovanja, dok su demantovali vest da Eparhiji preti stečaj. 

Naime, sve je počelo kada je Trgovački sud u Zagrebu 21. novembra doneo rešenje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom, u ovom slučaju eparhijom Zagrebačko-ljubljanskom. Istog dana sud je doneo i zaključak kojim se traži od ovlašćenog lica, u ovom slučaju je to mitropolit Kiril Bojović, da sudu blagovremeno dostavi spisak imovine i obaveza dužnika.

Međutim, ni u rešenju, ni u zaključku se ne navodi koliki je dug eparhije, niti kako je taj dug nastao. Iz suda su za Euronews Srbija ovim povodom rekli da je račun eparhije blokiran zbog toga što na njemu postoji dug od tačno 82.554 evra, ali da u ovoj fazi postupka oni ne mogu da imaju saznanje o tome kako je dug nastao. 

Sa druge strane, iz eparhije Zagrebačko-ljubljanske su za Euronews Srbja objasnili kako je to dugovanje nastalo. Naime, kako je tokom devedesetih godina, odnosno tokom rata, u Hrvatskoj minirana zgrada tadašnje Mitropolije Zagrebačko-ljubljanske, nakon rata je eparhija pokrenula sudski spor protiv države sa zahtevom da joj se plati odšteta za tu uništenu zgradu kako bi tim novcem mogla da finansira njenu obnovu. 

Međutim, nakon višegodišnjeg suđenja, sud je presudio u korist države tako da država ne mora eparhiji da plati odštetu, ali da eparhija mora da snosi troškove višegodišnjeg suđenja, a na taj dug je došla i kamata.

Pupovac: Ovo neće proizvesto posledice po delovanje SPC u Hrvatskoj

Predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac je rekao za Euronews Srbija da su se slični slučajevi vodili pred hrvatskim sudovima, ne samo kada su u pitanju pravna lica, poput eparhije Zagrebačko-ljubljanske, već i da su brojna fizička lica pokretala slične postupke.

On je takđe naveo da su se oni uglavnom završavali tako što su hrvatski sudovi presuđivali u korist države. Pupovac je istakao i to da ne veruje da će ovaj slučaj pogoršati odnose između Mitropolije i Republike Hrvatske.

Printskrin/Tanjug video

"Na sreću, to neće proizvesti, niti može proizvesti, kakve loše učinke po delovanje Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, bilo u celini, bilo na području Mitropolije Zagrebaško-ljubljanske, i to će biti rešeno na način na koji je potrebno da bi se izbegle dalje komplikacije. Pitanje postupanja države u ovakvim slučajima i pitanje postupanja sudova u ovakvim slučajima će ostati tema koja ima i svoju političku dimenziju, ali i svoju pravosudnu dimenziju", rekao je on.

Đenović:SPC u Hrvatskoj nastoji da ima dobre odnose sa vlašću

Verski analitičar Draško Đenović ističe za Euronews Srbija da će Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj moći da nadoknadi sudske troškove, imajući u vidu svoje izvore prihoda i široko raspostranjenu imovinu koju izdaje, ali da, s druge strane, eparhija mora biti svesna svog manjinskog statusa u hrvatskoj državi i koristi koje bi mogla da ima od mirnog i dobrog odnosa sa hrvatskom vlašću.

"Druga je stvar da li je taj novac mogao da bude pametnije utrošen u razvoj obrazovanja, pomoć ugroženima i slično, ili jednostavno, za punjenje državnog budžeta. Sve manjinske crkve, a u ovom slučaju SPC u Hrvatskoj, nastoje da imaju dobre odnose sa vlašću, svesni da su tamo gde jesu, manjina. To vam je isto kao što katolička crkva pokušava da ima dobre odnose sa srpskom vlašću, jer su svesni svog broja i da nisu većinska crkva. Ja uvek kažem da je lako biti pravoslavac u Srbiiji i katolik u Hrvatskoj, ali kada je obrnuto, onda vodite računa da imate jedan miran život u društvu gde živite", rekao je on.

Kako kaže, ovde je reč o čisto administrativnim pitanjima, jer vi, kaže, ne možete da stavite crkvu u stečaj ili je tek tako ugasite. 

"Na kraju krajeva setimo se da je još u vreme Kraljevine Jugoslavije, Beogradska nadbiskupija bila pred stečajem kada su poverioci banke tražili neisplaćene rate za zgradu sadašnje Beogradske nabiskupije, koju Katolička crkva nije platila blagovremeno. Pa ni tad u vreme kraljevine, Beogradska nadbiskupija nije otišla u stečaj", kaže on.

Upitan kako se inače finansira SPC u Hrvatskoj, Šenović kaže da za to postoje različiti izvori. 

"Pravoslavna crkva se jednim delom finansira iz budžeta Republike Hrvatske, kao i sve registrovane crkve i verske zajednice, koje deluju u toj državi. Takođe, njihovi sveštenici dobijaju i određenu pomoć što se tiče države Srbije jer svi sveštenici Srpske pravoslavne crkve imaju pravo na plaćeno zdravstveno-epidemijsko osiguranje, na minimalac u Republici Srbiji ukoliko su državljani Republike Srbije. Takođe, tu su i prihodi od različitih verskih obreda, priloga i donacija, ali dobar deo kolača u crkveni budžet ulazi od iznajmljivanja prostora koje poseduje pravoslavna crkva, to su uglavnom poslovni prostori koji su ostali iz starih vremena i koji su najčešće na veoma dobrim lokacijama. Samim tim i iznos najma, iznos kirije jeste, da tako kažem, dobar i to jeste jedan dobar prihod za Mitropoliju", objasnio je.