"Knez među basovima": Sećanje na Živana Saramandića, srpskog Šaljapina

Komentari

Autor: Tanjug

31/01/2022

09:54

"Knez među basovima": Sećanje na Živana Saramandića, srpskog Šaljapina

Živan Saramandić - Copyright Tanjug/Tara Radovanovic

veličina teksta

Aa Aa

Program "Sećanje na Živana Saramandića, srpskog Šaljapina" održan je sinoć na Sceni "Raša Plaović" Narodnog pozorišta u Beogradu povodom obeležavanja 10 godina od smrti ovog operskog umetnika.

"Svi mi koji smo se večeras ovde okupili dokazujemo neprolaznu, večnu snagu umetnosti... U sazvežđu izuzetnih, Živan je svojom neponovljivom ličnošću izborio izuzetno mesto", navela je Saramandićeva supruga, primadona Milka Stojanović.

Kako kaže, njenom suprugu je "Bog podario fizičku i lepotu duše, kao i glas koji se retko rađa i ima kosmičku dimenziju", kao i da je on imao "srce deteta koje grli ceo svet i voli sve oko sebe".

Stojanović takođe navodi da je Saramandić svim srcem voleo svoje pozorište, kao i da su ljudi njega obožavali.

Dramski umetnik Lepomir Ivković pročitao je odabrane tekstove koje su napisali reditelj Ðorđe Kadijević, muzikolog Branka Radović i novinar Dragan Stevović, a u kojima su opisivali svoja viđenja Saramandića.

"Izvorni sadržaj stvaralačke svesti umetnika čini nevidljiva duhovna supstanca u kojoj je dato sve jer ona sama po sebi ne sadrži ništa, baš kao Živanova pesma... Čini mi se da on pred nama, svojim glasom i sobom samim, svedoči da je i sam bog tu", navodi Kadijević u svom tekstu iz 2014. godine.

Radović je u svom tekstu nazvala Saramandića "knezom među basovima."

"Fenomen zvani Živan Saramandić ogleda se u mnogim komponentama muzičke izuzetnosti... Sa 70 godina pevao je kao da i dalje ima 20, kao da je tek na početku svoje karijere... Živan je svojom pojavom i sjajnom glumom zauvek ostao u našim sećanjima", kaže Radović.

Stevovićev tekst iz Politikinog feljtona navodi da je Saramandićeva energija bila ono što je odušeljavalo ljude.

"On nikada nije kasnio na probe, uvek je davao mnogo više od svojih snaga i mogućnosti... Nastupao je ravnopravno s mlađim kolegama, voleo je mlade ljude i pomagao im bez zrnca sujete i prijateljski", navodi se u tekstu iz feljtona.

U okviru programa sećanja su bili prikazani i video inserti iz nekih od brojnih Saramandićevih nastupa, u odabiru Petra Antonovića i režiji Ivane Dragutinović Maričić.

Živan Saramandić je rođen 2. aprila 1939. godine u Beogradu u muzički talentovanoj porodici, tako da je još u ranoj mladosti zakoračio u svet muzike.

Kao apsolvent Ekonomskog fakulteta dobio je poziv da peva u velikom varijeteu "Orfeum", koji je u to vreme bio značajna kulturna institucija.

Prvi korak na njegovom putu ka velikim operskim ulogama bilo je školovanje kod jedne od najvećih operskih pevačica tog vremena, Zdenke Zikove, nakon čega je položio audiciju za prijem u Operu Narodnog pozorišta (1966. godine).

Debitovao je na otvaranju sezone, 21. septembra 1966. godine u ulozi Kralja Egipta u Verdijevoj "Aidi", a 14. februara 1968. godine bio je primljen u stalni angažman.

Tokom svoje duge i bogate karijere ostvario je niz značajnih uloga u operama "Knez Igor", "Moć sudbine", "Faust", "Nabuko", "Seviljski berberin", "Knez od Zete", "Ernani", "Don Karlos", "Porgi i Bes", "Evgenije Onjegin", "Boris Godunov", "Ivan Susanjin", "Don Kihot" i mnogim drugim.

Nastupao je na najlepšim i najznačajnijim operskim scenama u svetu, poput Boljšog teatra i Karnegi hola, te na prestižnim scenama u Sofiji, Atini, Budimpešti, Pragu, Varšavi, Kijevu, Odesi, Lenjingradu, Barseloni, Berlinu, Parizu i Dablinu.

Naročito je bio poznat po svojim interpretacijama ruskih narodnih pesama iz repertoara Šaljapina, koje je pevao i u SSSR-u na više od 500 koncerata.

Dobitnik je velikog broja značajnih nagrada, kao i Posebnog priznanja za doprinos kulturi Republike Srbije.