Mit i istina o "kill switchu": Može li Tramp da prizemlji borbene avione "neposlušnih" saveznika pritiskom na dugme?
Komentari16/03/2025
-14:12

Planirana nabavka 35 borbenih aviona pete generacije F-35 Lightning II izazvala je burnu debatu u Nemačkoj, jer postoji zabrinutost da bi SAD, pod predsednikom Donaldom Trampom, mogle daljinski da deaktiviraju letelice radi sopstvenih geopolitičkih interesa.
Strahovi Nemaca oko sposobnosti Vašingtona da aktivira takozvani "kill switch" (prekidač za gašenje) u najsavremenijim avionima su porasli zbog Trampovog zalaganja za mir u Ukrajini, koji je u suprotnosti sa najvećim evropskim zemljama, koje žele nastavak rata dok Ukrajina ne bude mogla da pregovara sa "pozicije moći".
Ugovor vredan 8,3 milijarde evra, prema kojem će najsavremeniji avioni F-35 kompanije "Lokhid Martin" biti isporučeni Nemačkoj, počevši od sledeće godine, prerastao je u širu debatu o velikoj zavisnosti Evrope od američke vojne tehnologije, kao i potencijalnim rizicima koji sa tim dolaze.

profimedia
Sa preko 1.100 F-35-ica u 16 ratnih vazduhoplovstava širom sveta, ove spekulacije su se brzo proširile na internetu, izazivajući strah i među drugim nacijama poput Kanade o njihovom vojnom suverenitetu u vreme značajne geopolitičke nestabilnosti i mogućeg trgovinskog rata između SAD i severnog suseda.
Narativ o "kill switch-u“ podrazumeva da SAD mogu da deaktiviraju ili ograniče borbene funkcije F-35 koji se prodaju savezničkim zemljama, što bi im zapravo dalo pravo veta na vojne operacije, piše specijalizovani portal za vazduhoplovstvo The Aviationist.
Neke glasine na društvenim mrežama tvrde da osam miliona linija programerskog koda ovih aviona krije "zadnja vrata" za daljinsko deaktiviranje, a druge pozivaju Kanadu da otkaže svoju narudžbinu vrednu 14,5 milijardi dolara, navodeći strahove da SAD mogu da učine avione beskorisnim.
Ovaj mit jača kako raste nepoverenje pojedinih država prema novoj administraciji u Vašingtonu, a neki evropski zvaničnici i onlajn komentatori spekulišu o namerama SAD nakon nedavnog zamrzavanja vojne pomoći Ukrajini i pauziranja u razmeni obaveštajnih podataka.
Razni izveštaji, uključujući izjave belgijskih i švajcarskih zvaničnika, poriču postojanje fizičkog prekidača za gašenje. Međutim, kako Aviationist navodi, činjenica da je F-35 softverski definisan sistem naoružanja (sa više od 8 miliona linija koda) visoko umrežene prirode, koji se oslanja na sisteme kao što su Autonomni logistički informacioni sistem (ALIS), njegovog naslednika ODIN i ažuriranje softvera, pokrenula je legitimna pitanja o uticaju SAD na savezničke vojne operacije.
Nedavna otkrića o ograničenjima američke politike na operacije F-35 dodaju novi sloj debati. Prema specijalizovanom portalu američke vojske, međunarodnim operaterima F-35 "nije dozvoljeno da sprovode nezavisne operacije testiranja izvan kontinentalnih Sjedinjenih Država (CONUS) na osnovu politike SAD". Bezbednosna pravila Vlade SAD i Nacionalna odbrambena politika (NDP) zahtevaju da samo američki državljani obavljaju ove osetljive funkcije kako bi zaštitili kritičnu američku tehnologiju.

profimedia
Ova politika, koja je detaljno pojašnjena na veb stranici američkog ratnog vazduhoplovstva, naglašava čvrstu kontrolu SAD nad naprednim sistemima F-35, ograničavajući mogućnost stranih operatera da samostalno testiraju ili modifikuju avion. Za saveznike u NATO-u poput Italije, Nemačke i Velike Britanije, ovo ograničenje povećava zabrinutost za operativni suverenitet, posebno jer se oslanjaju na F-35 za kritične misije, uključujući nuklearno odvraćanje.
Inače, Izrael je jedina zemlja kojoj je dozvoljeno da koristi potpuno nezavistan sistem za svoju verziju F-35I Adir.
Iako ova politika ne predstavlja "kill switch“, ona pojačava strahove od američke kontrole, posebno pošto evropske nacije dovode u pitanje svoju zavisnost od američke tehnologije usred zategnutih transatlantskih odnosa.
Volfgang Išinger, bivši šef Minhenske bezbednosne konferencije, rekao je za Bild da ako SAD ograniče nemačke F-35 kao što je to slučaj sa ukrajinskim F-16, "moglo bi se razmotriti pitanje otkazivanja ugovora“.
Šta su ALIS i ODIN?
Logistička okosnica F-35, ALIS, dizajnirana je da pojednostavi održavanje, upravljanje lancem snabdevanja, planiranje i analizu misija za globalnu flotu ovih aviona.
"ALIS integriše širok spektar mogućnosti uključujući operacije, održavanje, prognoze, lanac snabdevanja, usluge korisničke podrške, obuku i tehničke podatke... prenoseći informacije o stanju aviona i akcijama održavanja tehničarima širom sveta", piše na sajtu Lokhid Martina.
Koristeći radio vezu, ALIS unapred raspoređuje delove i servisne centre kako bi minimizirao zastoje, ali i dalje ima problem sa netačnim podacima i neefikasnošću, čime je stekao reputaciju jednog od najproblematičnijih sistema F-35.
profimedia
Da bi se pozabavilo ovim problemima, Ministarstvo odbrane SAD sada prelazi na ODIN, klaud sistem koji ima za cilj poboljšanje održavanja i spremnosti letelica. Prema Kancelariji zajedničkog programa F-35, ODIN će "smanjiti radno opterećenje administratora i onih koji održavaju F-35, povećati stope sposobnosti za misije za sve varijante F-35 i omogućiti softverskim inženjerima da brzo razvijaju i primenjuju ažuriranja kao odgovor na nove zahteve lovca".
ODIN obećava efikasniju komunikaciju, procesuiranje i manje centralizacije da bi se rešio problem kupaca u inostranstvu i deljenjem osetljivih podataka sa američkim proizvođačem. Najvažnije je da ni ALIS ni ODIN nisu povezani sa operativnim kontrolama F-35.
Kako je navela Vladina kancelarija za odgovornost (GAO), njihovi nedostaci se odnose na održavanje i upravljanje podacima, a ne na sposobnost komandovanja ili deaktiviranja aviona u letu. Prema tome, čak i ako bi SAD ukinule pristup ovim sistemima ili uskratile rezervne delove, F-35 bi ostao sposoban za letenje, iako bi održavanje postalo daleko složenije.
Dublja ranjivost F-35 u vidu nadogradnje softvera
Osim logistike, zavisnost F-35 od ažuriranja softvera iz SAD stvara pravu ranjivost u sistemu, napominje Aviationist.
Nadogradnje softvera, kojima upravljaju SAD, osiguravaju optimalne performanse i bezbednost, ali njihovo odsustvo ne bi učinilo avion beskorisnim, mada bi ima zastarele mogućnosti.
F-35 se u članku poredi sa pametnim telefonom, koji je najsavremeniji uređaj i oslanja se na stalna ažuriranja softvera da bi ostao u korak sa novim tehnologijama. Da bi se otključale nove mogućnosti, pokrenule najnovije aplikacije i iskoristile inovativne funkcije, mora se kontinuirano "apdejtovati".
Ako prestanete da ažurirate svoj pametni telefon, on neće iznenada prestati da radi jer i dalje može da vrši pozive i šalje poruke. Ali vremenom postaje zastareo, ne može da podrži nove aplikacije, bezbednosne pečeve ili napredne funkcije. Na kraju će moći da obavlja samo najosnovnije zadatke, što ga čini potpuno zastarelim.
U izvesnoj meri, F-35 funkcioniše na isti način. To nije samo avion, već leteći umreženi borbeni sistem, koji zavisi od softverskih nadogradnji za uspeh misija. Bez ovih ažuriranja, F-35 i dalje može da poleti i održi se u vazduhu, ali će njegova borbena gotovost, prilagođavanja novim pretnjama i sposobnost probijanja napredne PVO biti ozbiljno ugrožena.
Zašto saveznici brinu o F-35 kada im skoro cele vojske zavise od SAD?
Mit o "prekidaču za gašenje“ F-35 je samo vrh ledenog brega tenzija unutar NATO o ravnoteži između kolektivne odbrane i nacionalnog suvereniteta.
"Razumem strahove od F-35, postoji stvarna zavisnost. Ali ako vam kompletan nišanski kapacitet, BLOS komunikacije, prodorni/orbitalni ISR (sistem prikupljanja obaveštajnih informacija) i municija sa kojom pretpostavljate da ćete se boriti u ratu, dolazi iz SAD; onda zavisnost od SAD za MDF (kompletni elektronski podaci iz aviona tokom misije) i ALIS/ODIN u F-35 nije vaš glavni problem“, prokomentarisao je viši naučni saradnik za vazduhoplovstvo i vojnu tehnologiju britanskog vojnog instituta RUSI Džastin Bronk na X-u.
Dok se rat u Ukrajini nastavlja i transatlantska pouzdanost SAD dovodi u pitanje, nacije poput Nemačke i Kanade preispituju svoje odbrambene strategije. Upotreba F-35 za nuklearno odvraćanje u Nemačkoj sa američkim bombama B61 Mod 12, kako je primetio Džastin Bronk, čini Nemačku "100 odsto zavisnom od SAD bez obzira na letelice“.
Komentari (0)