Region

Ambasador BiH za Euronews Srbija: Zakoni koje je usvojila NSRS vid samodbrane od napada na ustavni poredak

Komentari

Autor: Euronews Srbija

28/02/2025

-

18:16

Euronews Serbia

veličina teksta

Aa Aa

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakon o neprimenjivanju zakona i zabrani delovanja vanustavnih institucija BiH, nakon presude predsedniku Miloradu Dodiku u kojoj ga je sud BiH proglasio krivim i osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog delovanja po optužnici za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. S jedne strane zvanično Sarajevo to smatra klasičnim državnim udarom, a s druge strane Banjaluka kaže da bi to trebalo da bude povratak u Dejton.

Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ ocenio je su ti zakoni vid samoodbrane na napad na ustavni poredak Republike Srpske. On je, gostujući u emisjiji "Hajde da razgovaramo" Euronews Srbija, rekao da je proces protiv Dodika bio lažan i isfabrikovan da bi se kroz pravosuđe BiH politički obračunavalo sa institucijama Republike Srpske, te da je doveo do predvidive reakcije RS.

"Ne zato što je Republika Srpska dovela do ove situacije, nego što je Republika Srpska imala potrebu za samoodbranu, a samoodbrana, ta linija odbrane Republike Srpske je Ustav BiH. To je nametnuto kroz različite odluke različitih visokih predstavnika. Nikada nije naknadno konstitucionalizovano, nikada nije uvedeno u Ustav. Sva ta nametanja, bilo ih je na desetine, možda i stotine, nikada nisu prošle kroz parlamentarnu proceduru uvođenja i promene Ustava BiH. Tako da Ustav BiH izgleda onako kako je potpisano u Dejtonu kroz Aneks 4, i to je ono što je dogovoreno, to su oni strani potpisnici usaglasili, to je kreiralo politički sistem BiH skoro pre 30 godina", kazao je Vranješ.

Ambasador zatim objašnjava da je pozicija visokog predstavnika definisana u Aneksu 10, koji kaže da civilni aspekt iz sporazuma, dakle, čak visoki predstavnik, nije bio predviđen kao vrsta monitoringa, već da nadgleda implementaciju samo civilnog aspekta sporazuma.

"Dakle, čak nije smeo ni da se meša u Ustav koji je Aneks 4. On je samo bio definisan kroz Aneks 10. A onda je formirana jedna fantomska organizacija koja se zove Savet za implementaciju mira, početkom decembra 1995. godine, u periodu između parafiranja u Dejtonu i potpisivanja u Parizu Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je nastao na konferenciji u Londonu, gde je jedna od glavnih aktera tog događaja i predstavnica Velike Britanije u Dejtonu, baronesa Paulina Nevil Džons, kasnije u svojim izlaganjima rekla da su znali da to nije dejtonska kategorija, znali su da to nije regularno, ali su morali da nešto iskreiraju nadzoru i mogućnosti uticaja na implementaciju sporazuma. Kroz tu fantomsku instituciju koju ne poznaje Dejtonski mirovni sporazum, kreirana su ta tzv. bonska ovlašćenja 1997. godine, koja opet u svom tekstu pozdravljaju mogućnost da visoki predstavnik interveniše. Čak nisu mi dali ni eksplicitno, ali kroz to 'pozdravljaju' i tu neodređenost, data je neograničena moć visokim predstavnicima koji nikome nisu bili odgovorni", kaže ambasador.

Vranješ zatim navodi da će se kasnije, kroz izveštaje Venecijanske komisije, parlamentarne skupštine Saveta Evrope videti da ne sme da postoji na evropskom putu jedna država koja ima čoveka koji praktikuje neograničenu moć bez ikakve mogućnosti odgovornosti bilo kome.

"I onda su ta bonska ovlašćenja na neki način utihnula sa Valentinom Inckom, da bi sada ovaj čovek koji se naziva visokim predstavnikom, ali nije verifikovan od Saveta bezbednosti kako nalaže Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, dakle on nema legalitet i to smo videli. Vidimo sada da se on lažno predstavlja, nešto kao predsedavajući upravnog odbora Saveta za implementaciju mira", kazao je naš sagovornik.

Ceo razgovor sa ambasadorrom Vranješom možete pogledati u videu na početku teksta.

 

 

AI Preporuka

Komentari (0)

Evropa