Šta bi se promenilo u sudbini NIS-a odlaganjem sankcija: Hoće li ih osetiti građani Srbije
Komentari07/02/2025
-07:10
Naftna industrija Srbije uputila je zvaničan zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Američkih Država za odlaganje sankcija na najmanje 90 dana. Vlada Srbije, kako je objasnila ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, podržava zahtev za izdavanje takve dozvole jer bi sankcije narušile sposobnost kompanije da snabdeva građane Srbije naftom i naftnim derivatima. Taj zahtev podržala je i mađarska vlada. Postavlja se pitanje menja li se išta u sudbini NIS-a odlaganjem sankcija i da li će građani osetiti sankcije NIS-u.
Da je i u slučaju sankcijama NIS-u reč o ponovnom uplitanju globalne politike koja utiče na ekonomiju, međunarodnu trgovinu, kao i na energetiku smatraju sagovornici Euronews Srbija.
Navodeći da je ovo što se radi sa NIS-om moglo da se očekuje zbog globalnih odnosa velikih igrača u svetu, sagovornici Euronews Srbija smatraju da je u takvoj situaciji NIS morao nešto da pokuša da uradi, pa se zatražilo odlaganje sankcija, što vide kao kupovinu vremena.
Na pitanje da li će Amerikanci pristati na odlaganje, navode da je to teško pitanje pošto se već otprilike dva meseca nagađa šta bi moglo da se desi u vezi sa NIS-om.
Profesor sa Tehnološko-metalurškog fakulteta Petar Đukić kaže da je protiv bilo kojih sankcija, ali i navodi da je ovo što se radi sa NIS-om nešto što smo mogli da očekujemo zbog globalnih odnosa u svetu.
profimedia
On kaže da nije zadovoljan činjenicom da je 2008. godine NIS jednostavno dat većinski stranom partneru i to jednom i da je tako na neki način Srbija u energetici zavisna samo od jedne strane.
"To vam je kao ono kad držite sva jaja u istoj korpi i onda ne znate šta se može desiti. A vi ste mali igrači, ne možete da utičete na to kako će se u svetu stvari odvijati. To što naša vlada pokušava trenutno da odloži, to je daj šta daš, u smislu, smislićemo nešto. Neće naša energetika u celini propasti i neće naši građani baš mnogo patiti ako stvari u NIS-u krenu na nešto gore neko vreme, pošto mu inače profit pada u nekoliko godina. Vi ste videli rezultate na osnovu završnih računa da NIS više nije takva uspešna firma kao što je bila", rekao je profesor.
On smatra da su pokušaj da se nešto tim odlaganjem postigne normalni i od strane NIS-a i od strane vlade, ali da ni sankcije SAD neće u toj meri ugroziti poslovanje i energetsku stabilnost Srbije kao što je to bilo pod sankcijama 1992. godine.
Da je zahtev NIS-a za odlaganje sankcija kupovina vremena smatra stručnjak za energetiku Miodrag Kapor i navodi da je to više rezultat nemogućnosti Vlade Srbije da se odupre pritisku ruske strane.
"Vlada Srbije i politički državni vrh nema snagu da se tome pritisku odupru i oni sada pokušavaju da, uz pomoć svojih saveznika u Evropi, to je Orbanova Mađarska, pokažu što bolju volju ka Ruskoj Federaciji i da vide šta mogu da urade po tom pitanju. Dakle, isključivo ova molba je upućena Ministarstvu finansija (SAD) i agenciji koja se bavi implementacijom sankcija, da umilostivi zahtev koji dolazi iz Ruske Federacije", rekao je Kapor.
On je dodao da vlade u Srbiji posebno od 2008. godine imaju snishodljiv odnos prema Ruskoj Federaciji i ponašaju se u skladu sa njihovim geopolitičkim interesima.
Kapor navodi primer Finske za koju kaže da je iz vrednosnih principa prekinula ugovore sa Ruskom Federacijom nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, dodajući da Bugarska nacionalizuje terminal Lukoila u Bugarskoj.
"Srbija to ne radi. Ovde se stvara mantra da Zapad podržava ovde vlast. U stvari, nažalost, Vlada Republike Srbije igra po diktatu Ruske Federacije", rekao je Kapor i dodao da će se to nažalost odraziti na budžet građana Srbije u vidu povećanja cena ne samo energenata, nego i manje-više svih drugih proizvoda u čiju cenu ulaze i energenti.
Koje su opcije?
Kapor kaže da ruska strana neće da izađe iz vlasničke strukture NIS-a, a da ako bi se to i desilo, postoje značajna dugovanja NIS-a prema MOL-u i kineskoj strani koja nisu javno objavljena, tako da Rusi ne bi u slučaju preuzimanja akcija, pristali da se ti dugovi "prebiju" po pitanju eventualno kupoprodaje.
Kapor navodi da je NIS u globalnim okvirima jedna beznačajna kompanija, ali da je ona vrlo značajna za građane Srbije.
I analitičar IPOPEMA Vladan Pavlović smatra da postoje sve indikacije da ruska strana ne želi da proda svoj deo u NIS-u, niti prihvata nacionalizaciju, nego su kroz neke diplomatske poruke uputili signale da bi Srbija faktički trebalo da se suprotstavi američkom zahtevu.
Tako su, dodaje, izjave iz Rusije bile u tom tonu da Srbija treba da donosi hrabre odluke, da očuva svoj suverenitet i da postupa samostalno, nezavisno od toga što sada neka druga strana, u ovom slučaju Amerika, traži da se taj ruski udeo ukloni.
profimedia
"I naša strana je naravno uradila ono što je najbolje mogla sada, pošto je jasno da nisu mogli da nađu neko bolje rešenje, pa eto igraju na tu kartu nekog produženja tog roka. Kaže se minimum 90 dana, znači faktički se očekuje i poželjno je da bude još duži. Eventualno smatraju da se nešto u međuvremenu promeni, recimo da dođe do mira u Ukrajini. To mislim nije nikakva granica da će doći do skidanja sankcija, naročito, ne tako brzo", rekao je Pavlović.
S druge strane, dodaje on, možda je zahtev za odlaganje sankcija i vid ispipanja pulsa, kako bi se dobila neka prva povratna informacija iz nove američke administracije.
"Još jedna stvar, moguće da je MOL eventualno zainteresovan za preuzimanje i da se zbog toga javila mađarska strana, pa možda otuda i taj rok od 90 dana, jer ako već postoji neka strana, interesent da kupi udeo u NIS-u, naravno uz uslov da ruska strana na to pristane, onda se radi obično dubinsko skeniranje i 15-20 dana sigurno nije moguće, potrebno je nekoliko meseci da se utvrdi pravo stanje. Ali šta će stvarno biti odgovor američke strane, ja mislim da svi samo sada nagađamo", rekao je Pavlović.
On je, međutim, kaže da bi sankcije mogle i da budu odložene, navodeći da se u Bugarskoj vodi proces prodaje Lukoila i da oni nisu imali tako tesne rokove.
"Doduše, Bugarska je sama imala inicijativu da odstrani Lukoil iz zemlje. To kod nas nije bio slučaj", dodaje Pavlović.
Šta se menja odlaganjem sankcija i ko će platiti cenu?
Đukić kaže da je zahtev za odlaganje snakcija NIS-u taktički ali da se suštinski time ništa ne menja.
"Što se tiče ove pozicije jednog privrednog subjekta, koji je zaista veliki, u potpunoj smo konfuziji danas. Mi ne znamo šta će biti od danas do sutra. I globalne okolnosti su takve, neizvesne, a i domaće", rekao je Đukić.
On kaže da su izjave pojedinih predstavnika Srbije u vezi sa sankcijama NIS-u da niko neće osetiti nikakve posledice potpuno populističke i za dnevnu politiku.
"Nisu te sankcije tog tipa kao što su bile sankcije Saveta bezbednosti 1992. ali nijedne sankcije nisu prijatne. Da li će građani patiti? Pa naravno, uvek građani pate u većoj meri nego što pate dobrostojeći biznismeni ili političari. Koliko će to trajati, ja ne znam, ali čini mi se da se mora ići ka nekom smirivanju", rekao je Đukić.
Kapor kaže da vrlo teško može da zamisli scenario da će se odobriti i tih 90 dana ekstenzije.
On kaže da će građani Srbije osetiti sankcije NIS-u ako Srbija ne bude mogla da se odupre pritisku Ruske Federacije.
U slučaju da SAD ne odustanu od sankcija NIS-u i ako se ne proda ruski deo u NIS-u, Pavlović navodi da Srbija mora da traži načine da se snabdeva sa drugih tržišta.
On smatra da Srbija može da uveze derivate iz zemalja u okruženju koje imaju rafinarije i na taj način popuni tržište.
"Međutim, onda ostaje pitanje cena. Dakle, cene ne bi mogle da budu ovakve, naročito uz ovakve akcize. Sigurno bi gorivo bilo skuplje", rekao je Pavlović.
On navodi da bi u tom slučaju cenu platili ili građani ili država kroz manje prihode u budžetu od akciza.
Komentari (0)