Književnica Minja Marđonović: "Osmi mart mora da se vrati gde mu je mesto i bude generalni ženski štrajk"
Komentari07/03/2025
-19:23
Sutra se obeležava Međunarodni dan žena koji je ustanovljen kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.
Iako su ženska prava danas svakako veća, nego što je to bio slučaj u prošlosti, situacija, je daleko od idealne.
Književnica Minja Marđonović kaže da je pomalo ljuta zbog toga što se Osmi mart pretvorio u popkulturni praznik.
"To zapravo pokazuje kako je to kad kapitalizam dođe do svog usijanja. Danas deca razmišljaju šta će da kupe svojim bakama, mamama, učiteljicama, skupljaju se pare, cvećare, trgovine zarađuju, a žensko pitanje i dalje ostaje na političkoj i ekonomskoj margini", kaže naša sagovornica.
Ona podseća na nasleđe anarhističkih feministkinja, koje su smatrale da političko pravo glasa zapravo ništa ni ne znači ukoliko nema ekonomske nezavisnosti žena.
"Međutim, danas u svetu žene ne poseduju ni dva posto kapitala, niti su na upravljačkim, niti su u vlasničkim pozicijama i strukturama. Za jednak rad nemaju jednaku platu. Od svih delova sveta, mislim da je Island jedina zemlja gde je ta nivelacija koliko-toliko egalitarna", ukazuje književnica.
"Dan ženske istorije"
Prvobitno, Dan žena je obeležen u SAD, 28. februara 1909, u Njujorku, pod nazivom Nacionalni dan žena.
Godine 1910, u Kopenhagenu, Danska, prilikom Međunarodne konferencije socijalista, koja je održavana uoči skupa Druge socijalističke internacionale, pojavila se inicijativa da se Dan žena obeležava redovno, svake godine. Stotinu delegata, iz 17 zemalja, usvojilo je predlog. Namera je bila promocija ravnopravnosti.
Tada se posebno naglašavala potreba jednakih političkih prava, prava glasa i prava da se bude biran. Inicijatorke su inače bile predstavnice socijalista Nemačke, Klara Cetkin, Katinka Dunker, Paula Tide.
Marđonović kaže da je 8. mart zapravo "Dan ženske istorije".
Euronews Srbija
"Moramo da shvatimo da istorija koju mi učimo u školi, jeste istorija jedne polovine čovečanstva, a to je muško čovečanstvo. Tek kada sam ušla u alternativnu političku teoriju, i kada sam shvatila da sam privilegovana žena koja ima pravo da se obrazuje, pa danas doktoriram na Fakultetu političkih nauka, shvatila sam da postoji i ona druga strana istorije - ženska", objašnjava ona.
"Mladi ljudi ne znaju da su žene kroz istoriju ginule za svoja prava, da im niko ništa u životu nije dao i da im danas ne daje, nego da dalje ta borba traje. I to je zapravo ta Njegoševska 'borba, neprestana', koja bi na kraju trebalo da dovede do toga da bude ono što mi sada mislimo da biti ne može, a da biti mora", dodaje književnica.
Ona smatra da je potrebno da o tome kontinuirano govorimo i da se vrši pritisak na sistem i sistemsko obrazovanje, jer je "obrazovanje žena jeste zapravo ključ njihove emancipacije, pre svega ekonomske".
Borba je tek počela
S druge strane, žena koja i dalje važi za stub porodice, vrlo teško uspeva da gradi karijeru, pa danas, na primer nema ni pet posto hirurškinja, ističe Marđonović.
"Mislim da je jako važno da se porodica stvara, nastaje i da se deca rađaju i odgajaju u slobodnoj zajednici i uvek ću se referisati na moju omiljenu feministkinju svih vremena, upravo anarhistkinju Emu Goldman, da 'ljubavi nema među nejednakima'. Ako u ovom svetu mi nemamo ni dva posto kapitala, a ona druga strana ima 98 posto, ne znam da li možemo da govorimo o ljubavi. Mislim da Osmi mart najzad mora da se vrati tamo gde mu je mesto i da bude generalni ženski štrajk", smatra ona.
Uprkos svemu tome, naša sagovornica veruje da je ravnopravnost žena i muškaraca moguća.
"Mi u božanskom, pravedničkom smislu jesmo jednaki ljudi, čovek je čovek i druge kategorije ljudstva nema. Ali mislim da borba nije stigla ni do pola. Mislim da je tek počela i da je opet najvažnije to obrazovanje, ta saradnja sa sistemom i da probamo da osvestimo sistemsku infrastrukturu, vlast koja je, opet, u rukama muškarca, da shvatimo da bez jake žene muškarac ne može ni da postoji", zaključuje Marđonović.
Komentari (0)