Selo Mečenčani kao švajcarski sir: Zemljotres kod Siska za sobom ostavio ogromne rupe koje meštanima "gutaju" imanja

Zamljotres na Baniji, koji se dogodio 29. decembra 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska. I dok su u ovim gradovima najviše stradali stambeni objekti, u selu Mečenčani ostvarila se narodna kletva "zemljo otvori se". Nakon zemljotresa u zemlji su se pojavile rupe veličine manjih jezera ili ribnjaka. 

Za samo nekoliko nedelja u ovom i susednom selu Borojevići na imanjima su se pojavile 143 rupe. Gledano iz vazduha Mečenčani podsećaju na švajcarski sir. Neke od njih u međuvremenu su zatrpane, a neke se vremenom još više šire. 

Kako je za Euronews Srbija rekla meštanka Biserka Borojević, vrtača ima više nego stanovnika, nažalost. Jedna od najvećih nalazi se baš na imanju Biserke i Nikole Borojević, koji su se nadali mirnim penzionerskim danima u ovom selu. A onda su preko noći izgubili baštu i deo voćnjaka.

"Najžalije mi je što sam baš na toj parceli imala taj svoj vrtić od čega smo živeli, tu sam se zanimala, sve sadila za kuću", rekla je Borojević, a njen suprug šaljivo dodaje da zbog rupe treba da kosi na manjoj površini.

Nije slučajno gde su se pojavile rupe

Kako vreme prolazi, njihova vrtača sve više se širi i sve je zanimljivija geolozima. Jedan od njih objašnjava nam da nije neobično što su se rupe pojavile baš ovde. Zemlja je na ovom mestu glinovita i meka, a ispod nje se nalaze krečnjačke stene prepune šupljina kroz koje teče podzemna voda.

"Kad je došlo do potresa došlo je do sloma tla iznad tih rupa koje su prirodno nastajale, podvodna voda ispirala je taj materijal, ostale su samo te ponikve. Potres je naprosto ubrzao neke prirodne procese", objašnjava Josip Terzić, geolog iz Geološkog instituta Zagreb.

Euronews Srbija

Država je reagovala tako što je rupe prepustila javnom preduzeću Hrvatske vode, koje je u saradnji sa Građevinskim fakultetom, do sada zatrpalo njih šest.

"Prioritet za zatrpavanje su one koje su u blizini naselja, na obradivim površinama, na neobradvim površinama, u blizini infrastrukturnih koridora i u blizini vodocrpilišta Pašina vrela. Zatrpavalo se od dna krupnim kamenom, do površine sve sa sitnim, postavljao se geotekstil i geomreže koji sprečava ispiranje sitnih čestica u podzemlje, a geomreže da se ojača dodatno teren", naglašava Tatjana Dovranić Kardaš iz Hrvatske vode Sisak.

Plan je da se na ovaj način saniraju ukupno 102 rupe, ostalih 40-ak nalazi se na nepristupačnim terenima. Prva sledeća na kojoj će početi radovi je upravo najveća.

"Da se mene pita ja bi od toga napravio neku vrstu edukacijskog geoparka, naravno obeštetiti ljude prije toga, ovo je izuzetno interesantan prirodni fenomen na koji bi se mogli voditi studenti, stručnjaci iz raznih zemalja da ih vide", dodaje Terzić.

Umesto toga, ukoliko sve bude kako treba, Borojevići će ovde, na mestu gde je nekada bio beli luk, posaditi voćke.