Hrvatski demograf: Očekuje se pad broja Srba u Hrvatskoj ispod četiri odsto

Državni zavod za statistiku Hrvatske trebalo bi krajem juna ili početkom jula, da objavi rezultate prošlogodišnjeg Popisa stanovništva koji se odnose na etničku i versku strukturu populacije Hrvatske. Demograf Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatskih studija kaže da će oni verovatno pokazati pad udela pripadnika srpske manjine na manje od četiri odsto, u odnosu na 4,36 posto iz 2011. godine.

U Hrvatskoj je 1921. živelo 16,9 odsto Srba, 1961. ih je bilo 15 odsto, a 1991. godine 12,2 odsto, što je trostruko više nego danas. Nakon akcije Oluja 1995. veliki broj Srba napustio je Hrvatsku i većinom se nisu vratili.

Prema mišljenju Šterca, nova nacionalna i verska slika Hrvatske, koja će biti poznata uskoro, kada DZS objavi službene podatke, neće pokazati dramatične promene u odnosu na onu pre deset godina.

"Zakonitost je da se u nekom prostoru smanjuje manjinska populacija kada nema velikog useljavanja. Do sada se u Hrvatskoj udeo manjinske populacije uvek smanjivao. To je delom vezano uz migracije, ali i uključivanje manjina u hrvatsko društvo. Nije to klasična asimilacija, nego funkcionalno uključivanje...", tvrdi ovaj demograf u izjavi za zagrebački Jutarnji list.

Navodi da su nacionalne manjine u Hrvatskog relikt bivše države.

U Hrvatskoj je, naglašava Šterc, vidljiva korelacija između broja Srba i pravoslavnih vernika. Taj je broj podjednak. Ispada, zaključuje on, da se etnički identitet izražava i kroz versku pripadnost jer manjinska populacija, iako se prilagođava sredini u kojoj živi, nastoji na razne načine da održava svoj identitet, a jedan od njih je i vera.

Dr. Stevo Ðurašković, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka, tvrdi da do pada broja Srba u Hrvatskoj dolazi kao i do pada svih drugih manjina.

A što se tiče asimilacija nacionalnih manjina, toga je, kaže, uvek bilo. I u SR Hrvatskoj je u doba Jugoslavije zbog toga padao broj Srba.

Kaže da je to normalno u društvu i da ko kaže suprotno, bavi se etnopoduzetništvom.

"Kao što se i neki vojvođanski Hrvati, ako se ožene ili udaju za Srpkinju ili Srbina i odu da žive u Beograd, prijavljuju kao Srbi, tako i Srbin iz Gračaca u Zagrebu postane Hrvat", kaže Ðurašković, koji asimilaciju vidi kao normalnu prirodnu pojavu.