Euronews Region o etničkoj mimikriji: Kako nestaju Srbi u Hrvatskoj?

Broj Srba u Hrvatskoj dva puta se brže smanjuje od ostatka populacije čak i 30 godina nakon rata. Razlog je zbog kojeg nestaju pred sopstvenim očima ovoj manjini pokazalo je najnovije demografsko istraživanje Srpskog narodnog vijeća, nakon čije objave jedino ispravno pitanje je imaju li Srbi ikakvu šansu za opstanak u toj zemlji EU.

Šta je etnička mimikrija, jedna od važnijih karakteristika nestajanja Srba u Hrvatskoj i kako na nju utiču istorija i politika, tema je večerašnje emisije Euronews Region u kojoj su gostovali docent Fakulteta političkih nauka dr. Despot Kovačević i naučni saradnik Banjalučkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti dr. Bogdan Živković.

Nacionalna homogenizacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je poslednjih decenija došlo gotovo do nacionalne homogenizacije. Taj proces na svojoj koži najviše su osetili Srbi, pa njihov broj u skladu sa tim trendom dramatično opada. Dok je Srba u Hrvatskoj prema popisu iz 1991. bilo skoro 600.000, 2021. godine na popisu je evidentirano tek nešto više od 120.000 Srba. Samo u decenijama između dva popisa 2011. i 2021. godine broj Srba u Hrvatskoj opao je za trećinu.

"U ovoj deceniji kada su zabeleženi ovi rezultati, bilo je jako puno antisrpskih političkih poruka, bilo je antićiriličnih protesta, bilo je vlasti koje su govorile da nikada više Srbi neće biti u koaliciji u hrvatskoj vlasti i sada takođe u vladajućoj koaliciji imamo tog manjeg partnera koji je insistirao na tome da jedino srpska nacionalna manjina ne može imati svoje predstavnike u vladajućoj koaliciji", kaže Nikola Bajto, urednik izdanje "Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj".

Euronews Srbija

Studija "Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj" prva je od raspada Jugoslavije u kojoj su naučnici proučavali položaj pripadnika srpske nacionalne manjine i njihovu uključenost u hrvatsko društvo.

"Bojazan je da će se to smanjivanje nastaviti sličnim, ako ne i bržim tempom u narednom periodu i zato i jeste neki značaj ove studije da upravo jer je pokrenulo i Srpsko nacionalno pitanje u Hrvatskoj skrene pažnju pre svega donosiocima odluka tamo gde je još uvek moguće nešto učiniti da se naglasi koliki je akutni značaj ovog problema", rekao je Vladimir Nikitović, demograf i recenzent studije. 

Stručnjaci objašnjavaju da je broj Srba opao iz više razloga, uključujući demografiju, migracije, ali i pojavu etničke mimikrije, odnosno činjenice da deo Srba prikriva sopstveni nacionalni identitet kako se ne bi suočio sa diskriminacijom. 

"Etnička mimikrija i asimilacija su donekle procesi koji se dugotrajno odvijaju asimilacije nekim prvim putem, ali su politički uzrokovani. U Hrvatskoj je od rata pa do danas i dalje prisutna društvena politička atmosfera i na delu su društvene političke sile koje podstiču etničku mimikriju", dodao je Bajto. 

Jedan od uzročnika situacije u kojoj se Srbi nalaze, kažu sagovornici Euronews Srbija, jesu i loši odnosi Hrvatske i Srbije, kao i jačanje nacionalističkih narativa u obe zemlje, zbog čega je, ističu, ključ u saradnji dve strane.

Živković: Mladim Srbima u Hrvatskoj je potpuno racionalan izbor da se odreknu nacionalnog identiteta

Bogdan Živković kaže da ga nisu iznenadili rezultati istraživanje u Hrvatskoj.  On je istakao da je očigledno da Hrvatska već neko vreme ima trend opadanja stanovništva, ali da je situacija posebno teška za Srbe koji žive u toj zemlji.

"Vidi se jasno već neko vreme da prvo Hrvatska sama ima taj trend opadanja stanovništva, ali kada govorimo specifično o srpskoj zajednici, jasno se vidi da prosto postoji jedna velika društvena stigma u hrvatskom društvu za Srbe koji su ostali da žive u tom društvu i da u skladu sa time postoji jedan generacijski jaz među Srbima u Hrvatskoj. Oni koji su stariji, na njima je stigma i manja i nekako hrvatsko društvo, znajući da stariji ljudi nemaju neki veliki demografski potencijal, dozvoljava i manje pritiska starijim ljudima da u njemu ostanu, dakle, da tu provedu prosto svoje poslednje životne i radne dane", rekao je dr. Živković.

Međutim, kako ističe, najveći pritisak postoji na mlade. 

"Postoji jedan veliki pritisak na omladinu i gde u tom pritisku postoje dva rešenja. Na neki način, dosta mladih Srba se iseljava, da li kao i njihovi sunarodnici, da li kao i Hrvati, njihovi sugrađani, da li idu u neke razvijene zemlje Zapada, da li idu u Srbiju ili neka druga mesta", rekao je on.

Najtragičniji fenomen je, kako smatra Živković, "etnička mimikrija", odnosno prilagođavanje nacionalnog identiteta.

"To je ono što ste naveli u ovom uvodnom prilogu, dakle, ta vrsta etničke mimikrije. I tu ne bi trebalo te ljude osuđivati, mnogim mladim Srbima u Hrvatskoj je potpuno racionalan izbor da se oni odreknu svog nacionalnog identiteta i vere ili da ga makar prikriju i da se na neki način asimiluju u hrvatsko društvo", kazao je dr. Živković.

Euronews Srbija

S obzirom na to da mladi ljudi često rastu u neprijateljskom okruženju, on je istakao da mnogi od njih jednostavno žele da budu prihvaćeni u društvu, da se socijalno uspinju i napreduju. On je kao jedan od najzanimljivijih primera naveo slučaj golmana hrvatske fudbalske reprezentacije Danijela Subašića.

"To je čovek u kome se moglo videti u hrvatskim medijima da je Srbin, da je pravoslavac i da je zbog toga imao velike lične probleme - imao je porodične sukobe, otac njegove nevenčane supruge ga je čak i fizički napao. I taj čovek koji je u tom trenutku heroj Hrvatske nacije, dakle, koga slavi cela Hrvatska nacija u tom trenutku, on prvi put menja svoj etnički identitet i izlazi javno i kaže da je Hrvat i katolik", rekao je Živković, dodajući da ovaj slučaj jasno ilustruje duboku društvenu dinamiku i pritiske kojima su izloženi Srbi u Hrvatskoj.

"Ovo nam nešto govori ako čak i neko ko je toliko uspešan, ko je toliko prihvaćen u društvu, oseća potrebu da promeni svoj identitet, kako li je nekom običnom radniku, Srbinu, mladom koji živi u Zagrebu ili bilo gde drugo, kako li se tek on oseća", rekao je Živković.

Kovačević: Erdutski mirovni sporazum je iselio mnoge Srbe iz Hrvatske

Docent Fakulteta političkih nauka, Despot Kovačević, govorio je o rezultatima istraživanja demografske situacije Srba u Hrvatskoj, ističući značajnu starosnu razliku među stanovništvom, kao i negativne posledice koje su usledile usled ratova i mirnodopskih sporazuma.

"Pa za početak želeo bih da pohvalim ovu studiju. Zaista je urađen jedan valjan akademski, onako, naučni pristup i autorku i sve one koji se bave ovom studijom. Mnogo je zaključaka i većina tih, nažalost, zaključaka su negativni. I po hrvatsko društvo i po srpsku zajednicu u hrvatskom društvu", započeo je Kovačević, ukazujući na sveobuhvatan uvid koji istraživanje nudi.

On je zatim istakao jedan ključni podatak iz studije koji govori o demografskoj starosti populacije.

"Mi možemo iz ovih nekih sad podataka videti mnogo nekih tendencija. Jedno je o starosti. Dakle, mi imamo tu, čini mi se podatak da prosečan stanovnik Hrvatske je bio star 37 godina pred sam početak rata, prosečan Srbin 38. Mala razlika. Srbi su nešto stariji bili nego prosečno. Danas je to da je prosečan hrvatski stanovnik star 44 godine, a srpski 56 godina. To znači da su Srbi u odnosu na 1991. prosečan Srbin stariji skoro 18 godina. To je ogromno starenje stanovništva i hrvatske, a posebno srpske zajednice", naglasio je on, ukazujući na zabrinjavajući trend starenja koji pogađa ne samo hrvatsko društvo, već i samu srpsku manjinu.

Kovačević je potom analizirao demografske promene kroz konkretne statističke podatke, ističući pad broja Srba u Hrvatskoj. 

"To je jedan onako poražavajući podatak za ukupnu društvenu situaciju. Mi možemo da vidimo kako su institucije radile i kako su uticale na ovu lošu sliku", izjavio je docent Kovačević.

Euronews Srbija

On je ukazao na period od 2001. do 2011. godine, kada je broj Srba u Hrvatskoj opao za 15.000 do 20.000, dok je od 2011. godine pa do danas smanjenje bilo drastičnije, čak za 60.000 ljudi. 

"Govori se o nekim tendencijama od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, poboljšanje statusa srpske nacionalne zajednice, srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, i to je očigledno ostavilo traga, pored svih ovih demografskih razloga o kojima trebalo bi stručnjaci mnogo više da kažu", dodao je on, napominjući kako se status Srba u Hrvatskoj delimično poboljšao nakon ulaska zemlje u Evropsku uniju, ali i da demografski gubici ostaju značajni.

Jedan od ključnih faktora koji je, prema Kovačeviću, uticao na migracije Srba bio je i proces post-ratnih mirovnih sporazuma. 

"Zanimljivo je i to je, mislim, baš za ovakvu emisiju kakva je Region jako važno primetiti. Mirovni sporazum, Erdutski mirovni sporazum je iselio mnoge Srbe iz Hrvatske, dakle iz tih predela gde važi Erdutski sporazum, i mi možemo primetiti, dakle, decimo i dejtonski mirovni sporazum, pa čak i kumanovski sporazum iselili su Srbe iz Sarajeva, iselili su Srbe iz Prištine i drugih mesta na Kosovu i Metohiji", objasnio je Kovačević.

On je istakao da migracije nisu bile rezultat samo ratova, već i političkih i institucionalnih faktora. 

"Tako da nisu samo ratovi iseljavali ljude... što je i nekako lako objašnjivo, vidimo uzrok zašto su ljudi odlazili zbog ratova, zbog nemira. Mirovni sporazumi su često iseljavali ljude i pravili imigracije stanovništva u različitim pravcima", rekao je Kovačević, ukazujući na važnost razumevanja svih faktora koji su uticali na demografske promene u regionu.

Kompletnu emisiju pogledajte u video prilogu.